Društvo Autor: D.

Narodna kuhinja Budve uputila apel korisnicma da redovno preuzimaju obroke, bacanje hrane nedopustivo

Budvanska Narodna kuhinja trenutno brine o oko 43 korisnika u stanju socijalne potrebe. Iako se rad finansira direktno iz opštinskog budžeta, nedostatak empatije lokalne privrede i neodgovornost pojedinih korisnika koji ne podižu pripremljenu hranu, predstavljaju glavne izazove sa kojima se ova organizacija suočava uoči otvaranja sopstvenih prostorija.

Foto: Pexel
Foto: Pexel

Narodna kuhinja u Budvi, koja od svog osnivanja 2021. godine pruža ključnu podršku najugroženijim sugrađanima, uskoro će otvoriti sopstveni prostor za pripremu hrane, čime će se značajno unaprijediti kvalitet usluge i omogućiti proširenje aktivnosti. Međutim, uporedna praksa sa drugim gradovima pokazuje hroničan nedostatak podrške lokalne privrede, dok se sa druge strane nadležni suočavaju sa problemom bacanja hrane zbog nemarnosti korisnika.

Koordinator Narodne kuhinje Budva, Željko Srdanović, uputio je stoga apel svim korisnicima da redovno dolaze po svoje obroke, naglašavajući da je danas istaknuto zvanično obavještenje o uvođenju restriktivnih mjera.

„U posljednje vrijeme dešava se da nam ostaje hrane, koju je sramota da bacamo jer se ona priprema namjenski za njih, a sve te obroke plaćaju građani ovog grada. Napravili smo obavještenje koje je baš danas nalijepljeno u Narodnoj kuhinji – svi ljudi koji se u toku sedmice ne pojave tri puta bez ikakvog opravdanja, biće skinuti sa spiska korisnika“, izričit je Srdanović.

Apel privrednicima: Budva nema empatiju kakvu ima Bar

Govoreći o podršci zajednice, Srdanović je napravio paralelu sa Barom, gdje tradicija donacija i volonterskog rada ima znatno širi odjek, dok budvanski privredni sektor uglavnom zakazuje.

„Komparativno ću vam reći u odnosu na druge gradove, kao što je Bar – tamo 'Žene Bara' imaju ogroman broj donacija u svim vidovima, od finansija do namirnica. Mi u Budvi tu vrstu empatije nemamo. Ranije smo imali uspješne akcije 'Korpa za narodnu kuhinju' u Mega Prometu i još par lanaca, što pokazuje da građani pojedinačno imaju osjećaj za ugrožene, ali privredna društva manje-više zakazuju. Tu moram izuzeti gospodina Balšu Mitrovića, koji je jedan od rijetkih ljudi u ovom gradu koji nam uvijek izlazi u susret i za svaku je pohvalu. Što se generalne privrede našeg grada tiče, ne mogu se pohvaliti“, naveo je koordinator Narodne kuhinje.

On je pojasnio i na koji način građani mogu pomoći, ističući da se zbog strogih sanitarnih i bezbjednosnih razloga, posebno u ljetnjem periodu, ne prihvata kuvana hrana pripremljena u kućnoj režiji.

„Oblik pomoći prihvatamo isključivo u vidu gotovih proizvoda kupljenih u trgovinama, koji su zaštićeni rokovima trajanja – kao što su ulje, šećer, brašno i slične namirnice. Gotova jela i kolače ne primamo u praksi zbog rizika od eventualnih trovanja“, objašnjava on.

Otvaranje sopstvene kuhinje i proširenje usluga na nepokretne i stare

Iako se hrana trenutno doprema iz jednog lokalnog restorana, u sklopu socijalnog paketa Opštine Budva i agende predsjednika Nikole Jovanovića, u planu je skoriji prelazak na samostalan rad u novom objektu. To će, prema riječima Srdanovića, eliminisati dosadašnje anomalije u radu i omogućiti direktan kontakt kuvara i korisnika.

„Narodna kuhinja je koncipirana i finansirana od strane Opštine Budva. Trenutno radimo pet dana u sedmici, ali planiramo proširenje rada i ponude. Sigurno ćemo doći u situaciju da isporučujemo hranu i socijalno ugroženim nepokretnim i starim licima, u saradnji sa gerontosestrama koje sada djeluju pri Crvenom krstu, a razmatramo i mogućnosti pomoći vrtićima. O tome ćemo detaljnije govoriti onog momenta kada zvanično otvorimo našu kuhinju“, zaključio je Srdanović, podsjećajući da je ideja o osnivanju, koju je pokrenuo bivši predsjednik Opštine Marko Bato Carević, u potpunosti opravdala svoje postojanje.