Održivo proširenje EU zahtijeva podršku i razumijevanje građana

 Proces proširenja Evropske unije (EU) ne može biti samo pitanje institucija i političkih odluka, već mora imati podršku građana, kako u državama kandidatima tako i članicama Unije.

To je ocijenjeno na skupu koji su danas u Podgorici organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) i Institut za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM) iz Austrije.

Kako je saopšteno iz CGO-a, na skupu je poručeno da je važno otvoreno razgovarati o očekivanjima, strahovima i predrasudama koje prate proširenje, ali i ponuditi jasnije i uvjerljivije odgovore na pitanje šta proširena EU donosi njenim građanima.

Direktorka za strategiju i komunikacije CGO-a Zvezdana Kovač kazala je da evropski put Crne Gore ima značaj koji prevazilazi njene granice, jer njen napredak šalje snažnu poruku o kredibilitetu politike proširenja i realnosti evropske perspektive za cijeli Zapadni Balkan.

„Put Crne Gore ka EU nije samo crnogorska priča. On je, na mnogo načina, i test kredibiliteta i transformativne snage samog procesa proširenja“, rekla je Kovač.

Ona je navela da građani država članica imaju konkretne bojazni, od ekonomskih troškova i mogućeg uticaja na radna mjesta i javne usluge, do pitanja migracija, bezbjednosti i sposobnosti EU da efikasno funkcioniše sa većim brojem članica.

„Zato jedan od ključnih izazova nije samo da li će do proširenja doći, već kako izgraditi više povjerenja i razumijevanja među građanima, kako unutar EU tako i u zemljama koje teže članstvu“, kazala je Kovač.

Projektni koordinator u CeMI-ju Luka Pavićević rekao je da je, kako se Crna Gora približava članstvu u EU, važno da građani ne prate samo tehnički napredak pregovora, već i da jasno razumiju šta članstvo znači za njihov svakodnevni život i koje mogućnosti donosi.

Prema njegovim riječima, jednako je važno razumjeti kako građani država članica gledaju na dalje proširenje, posebno u zemljama u kojima je podrška tom procesu niža.

„Cilj ne treba da bude samo uvjeravanje skeptičnih, već prije svega razumijevanje njihovih očekivanja, zabrinutosti i razloga koji oblikuju njihove stavove“, kazao je Pavićević.

On je naglasio da proširenje nije samo pitanje reformi, pregovaračkih poglavlja i mjerila, već proces približavanja društava, izgradnje povjerenja i snažnijeg povezivanja građana država kandidata i EU.

Direktor IDM-a Sebastian Šafer kazao je da se debata o proširenju ne bi smjela svoditi na ekonomsku računicu o tome koje države više doprinose evropskom budžetu, a koje od njega imaju veću korist, jer se time zanemaruju šire koristi i značaj proširenja za EU.

On je ukazao na jaz između podrške proširenju u državama kandidatima i dijelu članica Unije.

Prema podacima koje je predstavio, podrška evropskoj perspektivi među građanima Crne Gore iznosi 80 odsto, dok proširenje podržava 45 odsto građana Austrije i 49 odsto Njemačke.

Šafer je ocijenio da je proces proširenja vremenom postao izrazito tehnički i birokratizovan, zbog čega ga je građanima teško predstaviti kao zajednički evropski politički projekat.

„Proširenje se danas, za razliku od velikog talasa iz 2004. godine, sve češće posmatra kroz prizmu ekonomskih troškova, konkurencije i bezbjednosnih rizika, dok je njegova šira politička i transformativna vrijednost ostala u drugom planu“, rekao je Šafer.

On je upozorio da u takvom ambijentu strahovi i nostalgija za idealizovanom prošlošću mogu postati pogodno tlo za političke manipulacije i nacionalističke narative, kao i predstavljanje proširenja kao prijetnje, umjesto prilike za jačanje evropske stabilnosti i bezbjednosti.

Istraživačica u IDM-u Sofija Bajter predstavila je pristup projekta koji povezuje organizacije iz 11 država članica EU, u kojima je skepticizam prema daljem proširenju izraženiji, sa partnerima iz Crne Gore, Albanije i Moldavije.

Ona je ukazala na značaj sagledavanja procesa iz obje perspektive – građana država kandidata i država članica EU – kao osnove za kvalitetniju javnu debatu o budućem proširenju.

Bajter je kazala da podaci ukazuju da građani od politike proširenja očekuju jasnije vrijednosno utemeljenje, više demokratskog legitimiteta, kvalitetnije informacije, više mogućnosti za direktnu razmjenu i učešće, kao i efikasnije donošenje odluka.

Prema njenim riječima, među preporukama su stvaranje više prostora za direktne kontakte građana država članica i kandidata, veće otvaranje evropskih institucija za predstavnike država kandidata i neposredniji dijalog građana sa donosiocima odluka.

„Buduća politika proširenja trebalo bi snažnije da počiva na vladavini prava i temeljnim pravima, uz djelotvorne mehanizme koji će obezbijediti poštovanje evropskih standarda i nakon pristupanja“, navela je Bajter.

Događaj je okupio oko 40 predstavnika institucija, diplomatske zajednice, medija, akademske zajednice i civilnog društva iz Crne Gore i država članica EU uključenih u projekat.

Tokom diskusije bilo je riječi o načinu komuniciranja procesa proširenja u državama kandidatima i članicama EU, posebno onima u kojima je izražen evroskepticizam, a analiziran je i primjer Islanda.

Skup je organizovan u okviru projekta „Građani za proširenje EU: izgradnja društvene spremnosti za proširenu Evropsku uniju“ (CitizEn), koji predvodi IDM iz Austrije.