Prof. dr Velibor Spalević: Pojedinačne naučne uspjehe pretvoriti u trajnu snagu Univerziteta Crne Gore
Prof. dr Velibor Spalević sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) najbolje je rangirani istraživač prema Indeksu naučne produktivnosti – INPA za 2025. godinu.
Međutim, kako ističe u razgovoru o naučnoj izvrsnosti i institucionalnom okruženju, njegov rezultat nije samo podatak na rang-listi, već povod za razmatranje u kakvom se ambijentu nauka u Crnoj Gori može dugoročno razvijati.
Profesor Spalević vidi Univerzitet Crne Gore kao instituciju sa velikim ljudskim, obrazovnim i naučnim potencijalom, čiju posebnu vrijednost čine pojedinci i timovi čiji rad donosi rezultate prepoznate i van granica države.
"Univerzitet je institucija sa velikim ljudskim i naučnim potencijalom. Njegova najveća snaga su ljudi – prije svega studenti, a zatim nastavnici, istraživači i saradnici posvećeni njihovom obrazovanju i razvoju. Posebnu vrijednost predstavljaju pojedinci i timovi koji svojim znanjem, inicijativom i međunarodnom saradnjom povezuju Univerzitet sa međunarodnim akademskim prostorom", poručuje prof. Spalević.
Ključ je u pretvaranju pojedinačnih uspjeha u institucionalni sistem
Najveći prostor za unapređenje, prema njegovim riječima, leži u pretvaranju pojedinačnih inicijativa u trajnu snagu institucije.
To podrazumijeva:
Jasne i jednake kriterijume i pouzdane procedure za sve istraživače.
Stimulativan akademski ambijent u kojem ljudi slobodno razvijaju ideje, sarađuju i preuzimaju odgovornost.
Korišćenje rezultata kao osnove za nove projekte, razvoj mladih istraživača i jačanje organizacionih jedinica, umjesto da uspjesi ostanu izolovani.
Spalević smatra da bi Univerzitet Crne Gore u narednih pet godina trebalo da svoja strateška opredjeljenja pretoči u manji broj jasno definisanih prioriteta, sa mjerljivim ciljevima, jasnim rokovima i javno provjerljivim rezultatima.
Kao prvi prioritet izdvaja kvalitet nastave, koji podrazumijeva redovno osavremenjavanje studijskih programa, jače povezivanje nastave sa naučnim istraživanjima i potrebama društva, unapređenje laboratorijskih i digitalnih kapaciteta, kao i aktivnije uključivanje studenata u istraživački rad.
Drugi prioritet, prema njegovim riječima, mora biti izgradnja stabilnog istraživačkog sistema zasnovanog na predvidivom i konkurentnom finansiranju, modernoj infrastrukturi, stručnoj podršci pri pripremi projekata, sistemskom mentorstvu mladih istraživača i vrednovanju naučne izvrsnosti po međunarodno uporedivim kriterijumima.
Konačno, kao treći prioritet navodi snažniju međunarodnu integraciju Univerziteta, koja se gradi dugoročno – kroz kvalitetne publikacije, učešće u međunarodnim projektima, mobilnost nastavnika i studenata, te trajna partnerstva sa uglednim inostranim institucijama.
INPA indeks – pomoćni instrument, a ne sam sebi svrha
Osvrćući se na sam INPA indeks, prof. Spalević naglašava da bi njegovi rezultati trebalo da se koriste šire od samog rangiranja.
Iako je model uveden u pilot-fazi za 2024. i nastavljen u 2025. godini, izostalo je jasno objašnjenje svrhe rangiranja i konkretnih mjera koje bi iz njega trebalo da proisteknu. Zbog toga INPA još nije u potpunosti prerastao okvire interne rang-liste.
"INPA može biti koristan kao pomoćni instrument, ali samostalno nema dovoljnu evaluativnu vrijednost. Njegove rezultate potrebno je ukrštati sa podacima iz međunarodno priznatih baza Web of Science i Scopus, pokazateljima citiranosti, učešćem u međunarodnim projektima i kvalitativnom stručnom procjenom", objašnjava profesor, dodajući da se moraju uvažiti i specifičnosti različitih naučnih disciplina.
Na kraju, Spalević zaključuje da vjerodostojnost bilo kojeg modela zavisi od transparentnosti metodologije i primjene u praksi, a ne od trenutnog plasmana pojedinaca.
"Indeksi i metodologije dolaze i prolaze, ali međunarodno provjerljivi rezultati i dugoročni doprinos crnogorskih istraživača ostaju trajna osnova vjerodostojnog vrednovanja. Zato nijedan plasman na INPA rang-listi ne bi trebalo smatrati značajnijim od dugoročne međunarodne potvrde naučnog rada", zaključuje prof. dr Velibor Spalević.