Savjeti dermatologa dr Marije Mališić Korać: Kako pravilno pripremiti kožu za proljeće i ljeto

Povodom Svjetskog dana zdravlja, važno je podsjetiti se na zdravlje našeg najvećeg organa – kože. Prelazni period iz zime u proljeće donosi brojne promjene, od skoka temperatura i jačeg sunčevog zračenja, do sezone alergija.

Kako da prilagodimo svakodnevnu rutinu njege, pravilno koristimo zaštitni faktor (SPF) i izborimo se sa hiperpigmentacijom, objasnila je dr Marija Mališić Korać, specijalista dermatovenerologije.

Vrijeme je za promjenu svakodnevne rutine

Tokom zimskih mjeseci, zbog boravka u zatvorenim i klimatizovanim prostorijama sa suvim vazduhom, koža zahtijeva bogatiju njegu. Međutim, sa dolaskom toplijih dana, pravila igre se mijenjaju.

„Sa tih, uslovno rečeno, težih krema prelazimo na lagane kreme za hidrataciju kože. Gelove za umivanje koji su bili na bazi ulja zamjenjujemo onim lakšim, žitkijim preparatima koji su sada više na bazi alkohola“, ističe dr Mališić Korać.

Ona napominje da je zaštitni faktor (SPF) obavezan tokom cijele godine, ali da se sa rastom UV indeksa u proljeće njegova važnost dodatno naglašava.

Sve što treba da znate o SPF zaštiti

Kada je u pitanju zaštita od sunca, doktorka naglašava da postoji jasna razlika između preparata i načina na koji štite našu kožu:

• Fizički SPF: Ostavlja blagi bijeli trag na koži, ali je idealan za osobe sa masnom kožom, aknama, seboroičnim dermatitisom, kao i za djecu.
• Hemijski SPF: Laganiji i komforniji za upotrebu. Ipak, važno je znati da on počinje da djeluje tek pola sata nakon nanošenja i može izazvati iritaciju očiju kod osoba svjetlijeg tena i svijetlih očiju.
• Hibridni SPF: Kombinacija prethodna dva.

Pravilo nanošenja: Koliko kreme nam zaista treba?

Mnogi griješe u količini preparata koji nanose na kožu. Dr Mališić Korać objašnjava tačnu mjeru za optimalnu zaštitu:

„Za lice i za vrat nanošenje mora da bude u dužini dva prsta, na ruke tri, na trup sedam, a na noge devet prstiju. Dakle, ona tubica koju kupimo nije dovoljna za čitavu sezonu, već mora da se dokupljuje. Na plaži je potrebno ponavljati nanošenje na svakih sat do dva.“

Zanimljiv trik za odabir faktora: Doktorka savjetuje da se potreban zaštitni faktor može izračunati jednostavnom formulom. „Obično se gleda kolika je vrijednost UV indeksa i to se množi sa četiri. Ako je UV indeks 8, pomnoženo sa 4, znači da vam treba SPF 32.“

Proljećne alergije ne štede ni kožu

Sezona cvjetanja donosi probleme mnogima, a osim respiratornih tegoba, polen snažno utiče i na kožu. Trenutno je najjači alergen breza, a vjetar zrnca polena prenosi stotinama kilometara.

„Alergija se na koži najčešće manifestuje u predjelu oko očiju – javlja se crvenilo, svrab, suzenje, suvoća sluzokože nosa, a koža generalno postaje suvlja i blago perutava“, objašnjava doktorka.

Savjeti za alergičare:

• Pratite kalendar polinacije na aplikacijama.
• Izbjegavajte boravak napolju kada je vjetrovito i sunčano (kiša ispira polen iz vazduha i donosi olakšanje).
• Prozore držite zatvorene tokom jutra kada je koncentracija polena najveća.
• Obavezno dobro istresite veš koji se sušio napolju, jer se polen lako zadržava na tkanini i kosi, izazivajući noćne napade alergije i nesanicu.

Borba sa flekama i hiperpigmentacijom

Hiperpigmentacija (melazma) često zadaje muke u ljetnjem periodu. Iako sunce pogoršava stanje, doktorka upozorava da uzrok leži dublje.

„Hiperpigmentacija nije samo posljedica dejstva sunca, već utiču mnogi faktori. Kod žena je prvenstveno povezana sa hormonima, genetskim faktorima, a naročito se pojačava tokom trudnoće u regijama koje su izložene suncu – čelo, obrazi, oko usana i dekolte.“

Da bismo spriječili nastanak tamnih mrlja, nije dovoljno samo kupiti bilo koju kremu sa SPF-om. Preparat mora da pruža širok spektar zaštite:

1. UVB zraci: Izazivaju opekotine i crvenilo.
2. UVA zraci: Prodiru dublje i ubrzavaju starenje kože (anti-aging problem).
3. Infracrveni zraci i plava svjetlost: Zračenje od ekrana i monitora.

„Vrlo je važno znati da i kada vozimo auto, kroz prozorsko staklo dospijevaju zraci koji izazivaju flekice od sunca (lentigo solaris)“, dodaje dr Mališić Korać.

Liječenje: Dok se površinske fleke mogu sanirati kremama na bazi retinola, salicilne i azelaične kiseline ili hidrohinona, dublje hiperpigmentacije zahtijevaju stručnu pomoć dermatologa i laserske tretmane. Zato je, zaključuje doktorka, adekvatna prevencija u vidu pravilnog nanošenja i odabira SPF-a najbolji korak koji možete preduzeti za svoju kožu ovog proljeća.

Priredila redakcija portala RTV Budva, Izvor: Televizija Budva, Jutarnji program