Skoro 76 odsto radnika u Crnoj Gori radi u uslužnim djelatnostima

Gotovo 76 odsto svih zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru usluga, pokazuju podaci Monstat-a za drugi kvartal 2026. godine. Od ukupno 287.100 zaposlenih, uslužne djelatnosti angažuju oko 217.900 ljudi, a najveći pojedinačni poslodavac među djelatnostima je trgovina, sa 54.600 zaposlenih.

U Crnoj Gori je u drugom kvartalu 2026. godine bilo oko 287.100 zaposlenih, što je 4,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine, dok je stopa nezaposlenosti iznosila 9,1 odsto, pokazuju podaci Ankete o radnoj snazi Uprave za statistiku MONSTAT.

Broj nezaposlenih procijenjen je na 28.800, odnosno četiri odsto manje nego godinu ranije. Ipak, detaljni rezultati ankete pokazuju da je dugotrajno traženje posla i dalje jedan od najvećih problema tržišta rada: 73,5 odsto nezaposlenih posao traži najmanje godinu, a 61,9 odsto dvije godine ili duže.

Istovremeno, stopa nezaposlenosti na sjeveru zemlje više je nego dvostruko veća od državnog prosjeka, dok je među ekonomski aktivnim mladima uzrasta od 15 do 24 godine nezaposlena svaka četvrta osoba.

Oko 11.500 više zaposlenih nego prije godinu

U odnosu na drugi kvartal 2025. godine, broj zaposlenih povećan je sa 275.600 na 287.100, odnosno za oko 11.500 ljudi. Broj nezaposlenih istovremeno je smanjen sa 30.000 na 28.800.

U poređenju sa prvim kvartalom ove godine, zaposlenost je porasla 4,6 odsto, dok je broj nezaposlenih smanjen 3,7 odsto.

Ukupna radna snaga, koju čine zaposleni i nezaposleni koji aktivno traže posao, dostigla je 315.900 ljudi. To je oko 10.300 više nego u istom periodu prošle godine.

Važan dio ukupne slike je i smanjenje broja ljudi van radne snage. U starosnoj grupi od 15 do 89 godina bilo ih je 190.900, što je 5,3 odsto manje nego godinu ranije.

To znači da rast zaposlenosti prati veće učešće stanovništva na tržištu rada. Ipak, zbirni podaci ne omogućavaju da se utvrdi koliko je konkretnih ljudi prešlo iz neaktivnosti ili nezaposlenosti u zaposlenost.

Stopa aktivnosti za stanovništvo od 15 do 89 godina iznosila je 62,3 odsto, a stopa zaposlenosti 56,7 odsto. Za užu starosnu grupu od 15 do 64 godine stopa zaposlenosti bila je 68,3 odsto.

Na sjeveru gotovo polovina svih nezaposlenih

Regionalni podaci pokazuju velike razlike u mogućnostima zapošljavanja.

Na sjeveru Crne Gore bilo je oko 13.900 nezaposlenih, uz stopu nezaposlenosti od 19,4 odsto. U središnjem regionu evidentirano je anketom oko 14.200 nezaposlenih, ali je zbog znatno veće radne snage stopa nezaposlenosti iznosila 8,4 odsto.

Prema računici na osnovu objavljenih, zaokruženih podataka, na sjever otpada približno 48 odsto svih nezaposlenih u zemlji, dok taj region čini oko 23 odsto ukupne radne snage.

Broj zaposlenih u središnjem regionu iznosio je 154.300, na primorju 75.000, a na sjeveru 57.800.

MONSTAT u tabeli nije iskazao broj i stopu nezaposlenosti za primorski region zbog izuzetno neprecizne procjene. Takva oznaka ne znači da nezaposlenih na primorju nema.

Više od 17.000 ljudi posao traži najmanje dvije godine

Od ukupno 28.800 nezaposlenih, oko 17.800 posao traži dvije godine ili duže, dok ga dodatnih 3.300 traži između 12 i 23 mjeseca.

Učešće dugoročno nezaposlenih, odnosno osoba koje su nezaposlene najmanje godinu, iznosi 73,5 odsto. Stopa dugoročne nezaposlenosti, koja ovu grupu upoređuje sa ukupnom radnom snagom, iznosi 6,7 odsto.

Ovi podaci pokazuju da smanjenje ukupnog broja nezaposlenih prati i dalje veliki udio ljudi koji teško dolaze do zaposlenja. Sama anketa, međutim, ne utvrđuje u kojoj mjeri tome doprinose kvalifikacije, mjesto stanovanja, ponuđeni uslovi rada ili druge prepreke.

Četvrtina aktivnih mladih je nezaposlena

Stopa nezaposlenosti među mladima od 15 do 24 godine iznosila je 25 odsto, znatno iznad ukupne stope od 9,1 odsto.

To ne znači da je svaki četvrti mladi stanovnik Crne Gore nezaposlen. Pokazatelj se odnosi na mlade koji učestvuju na tržištu rada, odnosno rade ili aktivno traže posao. Mladi koji se školuju i ne traže zaposlenje pripadaju stanovništvu van radne snage.

Za širu starosnu grupu, od 15 do 29 godina, stopa nezaposlenosti iznosila je 16 odsto.

Razlike postoje i između muškaraca i žena. Stopa nezaposlenosti žena bila je 10,6 odsto, naspram 7,8 odsto kod muškaraca. U populaciji od 15 do 89 godina stopa zaposlenosti muškaraca iznosila je 62,6 odsto, a žena 51 odsto — razlika od 11,6 procentnih poena.

Usluge zapošljavaju tri četvrtine radnika

Uslužne djelatnosti ostaju dominantan izvor zaposlenosti u Crnoj Gori. U njima je radilo oko 217.900 ljudi, odnosno 75,9 odsto svih zaposlenih.

Industrija i građevinarstvo zajedno su zapošljavali 56.600 ljudi, ili 19,7 odsto, dok je u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu bilo 12.600 zaposlenih, odnosno 4,4 odsto.

Posmatrano po pojedinačnim djelatnostima, trgovina je zapošljavala 54.600 ljudi, usluge smještaja i ishrane 29.600, a građevinarstvo 27.000.

Od 227.300 zaposlenih radnika koji rade kod poslodavca, njih 51.200, odnosno 22,5 odsto, imalo je privremeni posao — ugovor ograničenog trajanja ili do završetka određenog zadatka. Stalno zaposlenje ili ugovor neograničenog trajanja imalo je 77,5 odsto radnika iz ove kategorije.

Šta mjere podaci MONSTAT-a

Anketa o radnoj snazi mjeri stvarnu radnu aktivnost stanovništva prema međunarodnoj metodologiji, pa se njeni rezultati razlikuju od administrativnih evidencija zaposlenih i nezaposlenih.

Zaposlenima se, između ostalog, smatraju osobe koje su u posmatranoj nedjelji radile makar jedan sat za platu ili profit, kao i osobe koje imaju posao, ali su privremeno odsutne. Nezaposleni su oni koji nijesu radili, aktivno su tražili posao i bili dostupni da počnu da rade, uz metodološki definisane izuzetke.

Zbog toga rast anketnog broja zaposlenih ne treba automatski predstavljati kao isti broj novootvorenih, stalnih ili formalno registrovanih radnih mjesta.

U drugom kvartalu anketirano je 1.917 domaćinstava, a podaci o radnoj aktivnosti prikupljeni su za 4.084 osobe starosti od 15 do 89 godina.