Skoro svaka četvrta LGBTIQ+ žena u Crnoj Gori doživjela je nasilje od strane članova porodice zbog svog identiteta

Čak 38 odsto žena iz LGBTIQ+ populacije u Crnoj Gori doživjelo je neki oblik nasilja ili prijetnji. To su podaci iz istraživanja "Nasilje koje se ne vidi", a koje su, u saradnji sa Udruženjem LBTQ žena "Stana", realizovali iz Queer Montenegro, uz finansiranje EL*C mreže i Evropske unije.

"Kao prvo istraživanje o rodno zasnovanom nasilju nad LBTIQ+ ženama u Crnoj Gori, koje donosi prve sveobuhvatne podatke o oblicima nasilja i preprekama sa kojima se suočavaju. Istraživački proces obuhvatio je kvalitativni dio u vidu onlajn upitnika, u sklopu kojeg su prikupljena 123 odgovora, dok je kvalitativni dio uključio 50 dubinskih intervjua i dvije fokus grupe, čime su direktno zabilježena autentična iskustva i glasovi žena iz zajednice", saopštili su.

Nalazi pokazuju da samo 17% ispitanica živi potpuno otvoreno u odnosu na svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet, dok je skoro polovina njih (46%) autovana isključivo nekolicini bliskih osoba.

"Istraživanje ukazuje da je čak 38% ispitanica tokom života doživjelo neki oblik nasilja ili prijetnji. U proteklih 12 mjeseci najprisutniji su bili psihološko (34%) i verbalno nasilje (33%), a zabilježeni su i digitalno (13%), seksualno (13%), ekonomsko (10.6%) i fizičko nasilje (oko 10%)", navedeno je u rezultatima istraživanja.

Kao česti izvori nasilja mapirani su porodica i partnerski odnosi.

"Čak 22% ispitanica doživjelo je nasilje od strane članova porodice zbog svog identiteta, dok je 30% njih iskusilo nasilje u partnerskoj vezi tokom života, što ukazuje na to da ni istopolni odnosi nijesu po automatizmu lišeni dinamika moći i kontrole", naglašeno je.

DOdaju i da je zabilježen i ogroman jaz u povjerenju prema nadležnim organima.

"Iako 64% ispitanica zna kome bi se obratilo u slučaju nasilja, čak 80% njih nikada nije prijavilo nasilje institucijama, a samo 2% ima potpuno povjerenje u sistem zaštite. Iskustva pokazuju da žene ne ćute zato što nasilje nije važno, već iz straha od autovanja, stigmatizacije, osude i nedostatak povjerenja u institucije i njihovu mogućnost da zaštite žene iz zajednice na zadovoljavajući način", stoji, između ostalog, u saopštenju o rezultatima istraživanja.