Stigla je jesen

Jutros u 2 sata i 5 minuta počela je jesen.

 Ljeto je trajalo 93 dana, 15 sati i 40 minuta, što je za tri minuta duže nego prethodne godine i čini ga najdužim godišnjim dobom u 2026. godini.

Jesen će trajati do 21 decembra. 

Zanimljivosti o jeseni

1. Jesenja ravnodnevica: Trenutak kada su dan i noć jednaki

Prvi dan jeseni označava jesenju ravnodnevicu (ekvinocij). Na taj dan Sunce prelazi nebeski ekvator, pa obdanica i noć traju gotovo jednako — po 12 sati. Od tog trenutka, na sjevernoj hemisferi dani postaju sve kraći, a noći sve duže, sve do zimske kratkodnevice u decembru.

2. Zašto lišće mijenja boju? (Hemiografija prirode)

Zelena boja lišća tokom proljeća i ljeta potiče od hlorofila, pigmenta koji biljke koriste za fotosintezu. Kako se u jesen smanjuje količina sunčeve svjetlosti i temperatura opada, drveće prestaje da proizvodi hlorofil. Kada se zeleni pigment razgradi, do izražaja dolaze žuti i narandžasti pigmenti (karotenoidi). Crvene i ljubičaste nijanse nastaju od antocijanina, pigmenata koji se stvaraju kada se šećer zarobi u listovima tokom hladnih jesenjih noći.

3. Životinje u jesiljem ritmu: Priprema za opstanak

Jesen je ključni period za životinje. Ptice selice kreću na svoja duga putovanja ka toplijim krajevima, dok mnogi sisari (poput vjeverica) ubrzano sakupljaju plodove i kriju ih za zimu. Zanimljivo je da vjeverice godišnje zaborave lokacije stotina zakopanih lešnika i žireva, čime nesvjesno doprinose sadnji novog drveća.

4. Biološki sat i san: Zašto smo pospaniji u jesen?

Smanjenje dnevne svjetlosti u jesen utiče na ljudski organizam. Telo proizvodi više melatonina (hormona spavanja), a manje serotonina (hormona sreće). Zbog toga se u jesen često osjeća veći umor, a kod mnogih se javlja i takozvana "jesenja depresija" ili sezonski afektivni poremećaj (SAD).

5. Zabluda o punom Mjesecu: Žetveni Mjesec

Pun Mjesec koji se javlja najbliže jesenjoj ravnodnevicu naziva se Žetveni Mjesec (engl. Harvest Moon). Dobio je ime jer je ranije poljoprivrednicima pružao dodatnu svjetlost kasno u noć kako bi završili žetvu prije dolaska prvih mrazeva.

6. Rođeni u jesen traju duže?

Pojedina istraživanja u oblasti demografije pokazuju da ljudi rođeni u jesenjim mjesecima (posebno od septembra do novembra) u prosjeku imaju nešto duži životni vijek i manju stopu određenih hroničnih oboljenja u poređenju sa onima rođenim u proljeće, što se pripisuje sezonskim uticajima na trudnice tokom različitih perioda godine.

7. Miris jeseni je stvarne hemijske reakcije

Karakterističan "miris jeseni" u vazduhu nije mašta. On nastaje raspadanjem otpalog lišća i biljnog materijala, pri čemu se oslobađaju gasovi i mikrobiološki spojevi, pomiješani sa povećanom vlagom u vazduhu i hladnijim strujanjima.