Tri godine izviđaju ko je krojio ponovni izbor Raonića

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici više od tri godine izviđa da li je i ko je uticao na članove Savjeta RTCG da ponovo izaberu Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa.

Direktor Media centra Goran Đurović podnio je 8. juna krivičnu prijavu protiv Raonića, rukovodioca pravne službe RTCG Želimira Mićovića i advokatice RTCG Zorice Đukanović, zbog sumnje da su svjesno uticali na članove Savjeta RTCG da ponovo izaberu Raonića za generalnog direktora, uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi kojom je njegov prethodni izbor proglašen nezakonitim.

Iz podgoričkog ODT Libertasu je odgovoreno samo da je predmet formiran i da se “nalazi u fazi izviđaja”, a da "postupajući tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje“.

Tužilački predmet je, povodom ove krivične prijave, formiran u junu 2023. godine i tada je ODT u Podgorici saslušalo osunjičene – Raonića, Mićovića i Đukanović.

Nakon što su ih saslušali, predmet su dostavili Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da oni ocijene da li ima elemenata krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja putem podstrekavanja, ili drugog krivičnog djela iz nadležnosti SDT.

SDT je taj predmet, godinu kasnije, vratilo podgoričkom ODT zbog promjene zakonskih odredbi o nadležnosti Specijalnog tužilaštva.

Prema tadašnjem objašnjenju specijalnog tužioca i portparola Vukasa Radonjića, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, SDT je nadležno kada su u pitanju visoki javni funkcioneri. 

Objasnio je tada da članovi Savjeta RTCG i generalni direktor RTCG ne spadaju u tu kategoriju.

Radonjić je tada kazao da je SDT dostavilo dokaze koje su prikupili tokom izviđaja ODT Podgorica.

Od tada, do danas, ODT u Podgorici nije donio odluku da li da optuži prijavljene ili odbaci kao neosnovanu krivičnu prijavu Đurovića.

Da li se uticalo ili nije

Prema krivičnoj prijavi Đurovića, Boris Raonić, Želimir Mićović i Zorica Đukanović navodno su podsticali članove Savjeta RTCG da ponovo izaberu Raonića za generalnog direktora.

Članovi Savjeta RTCG, prilikom Raonićevog reizbora iz 2023. godine, bili su Veselin Drljević, Amina Murić, Filip Lazović, Naod Zorić, Milica Špajak, Marijana Camović Veličković i Predrag Miranović.

Četvoro od ovih sedam članova Savjeta pravosnažno je osuđeno presudom Osnovnog suda u Podgorici na uslovnu kaznu zatvora od sedam mjeseci.

Osuđeni su Drljević, Murić, Lazović i Zorić.

Libertas je nedavno objavio cijelu pravosnažnu presudu i možete je pročitati ovdje.

Sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Dragana Lubarda,  presudila je da su njih četvoro svjesno glasali za Raonićev reizbor, uprkos tome što su bili upoznati sa pravosnažnom presudom tog suda da je njegov prvi izbor bio nezakonit i da se po istom konkursu za njega ne može ponovo glasati.

Ta presuda protiv četvoro članova Savjeta RTCG je izrečena 23. septembra 2025. godine, a u junu ove godine nju je potvrdio i podgorički Viši sud.

Za sve to vrijeme, predmet formiran po krivičnoj prijavi Media centra protiv Raonića i pravnih zastupnika RTCG, zbog sumnje da su podstrekavali članove Savjeta da ponovo izaberu Raonića za generalnog direktora, bio je u fazi izviđaja.

ODT u Podgorici nije odgovorilo Libertasu da li je pravosnažna presuda Višeg i Osnovnog suda u Podgorici protiv članova Savjeta RTCG Veselina Drljevića, Amine Murić, Filipa Lazovića i Naoda Zorića imala, ili može da ima, uticaj na njihovo postupanje po krivičnoj prijavi Media centra.

Takođe, iz tog tužilaštva nijesu odgovorili ni da li su, nakon što im je SDT predmet vratilo na postupanje, ponovo saslušali osumnjičene, niti kada će tužilačku odluku, ukoliko već nijesu, donijeti.

"Radi zaštite interesa postupka za sada nijesmo u mogućnosti pružiti više detalja“, odgovorili su.

Raonić: Sama znaš da će tako biti

Da je cijeli proces ponovnog glasanja za Raonića bio, navodno, “orkestriran“ pokazuje i iskaz koji je članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković dala u Specijalnom tužilaštvu, a koji je citiran i u pravosnažnoj presudi sutkinje Lubarde.

Ključno u njenom svjedočenju bila je tvrdnja da je ponovni izbor Raonića za generalnog direktora RTCG 1. juna 2023. godine bio praktično unaprijed izvjestan, da je Raonić učestvovao pripremama sjednice na kojoj se odlučivalo o njegovom imenovanju i da su pravnici RTCG svojim tumačenjima omogućili članovima Savjeta da ga ponovo razmatraju kao kandidata.

Ona je tada kazala, piše u presudi, da je konsultativni sastanak održan 31. maja 2023. godine, dan prije sjednice na kojoj je Raonić ponovo izabran i smatrala je da je, zapravo, ta sjednica bila presudna.

Tada se, prema njenom svjedočenju, razgovaralo o svim pitanjima koja će dan kasnije biti presudna za izbor; poput toga kako tumačiti pravosnažnu presudu, može li Raonić ponovo biti kandidat, kada će se održati sjednica, kako će izgledati dnevni red i hoće li sjednica biti javna.

Camović Veličković je ispričala da je na sastanak malo zakasnila, da je održan u Raonićevom kabinetu i da je, kada je ušla, sjela pored njega.

U presudi piše, a na osnovu svjedočenja Camović Veličković, da je Boris Raonić bio prisutan na sjednici, da je rekao da zna za presudu sedmicama unaprijed, da ima mnogo obaveza, da mu je sto pun papira za potpis, da ima obaveza više nego ikad i govorio je da presudu treba sagledati i u tom političkom kontektstu u odnosu na momenat kada je donijeta, te da je rekao i da treba hitno da se djeluje i da se rješava, kako bi se po presudi postupilo.

“ A onda je u tome pomenuto kako treba da se vrši izbor između četri kandidata. Tada ga je Camović Veličković pitala misli li na sebe, a on je to preskočio da odgovori. Rekla mu je da odluka o tome nije njegova, nego odluka Savjeta, a on joj je rekao 'sama znaš da će biti tako', na šta mu je ona odgovorila 'da i to je naša tragedija' “, piše u presudi sutkinje Lubarde.

Prema iskazu Camović Veličković, advokatica Zorica Đukanović je na konsultativnom sastanku rekla da je presuda pravosnažna i izvršna i da Raonić više nije direktor javnog servisa.

To znači da je, prema svjedočenju Camović Veličković, Đukanović jasno predstavila neposrednu pravnu posljedicu presude.

Međutim, Camović Veličković je zatim opisala kako su predstavnik pravne službe i Đukanović problematizovali samu presudu.

Tvrdila je da su govorili da je neobično što sud nudi dvije mogućnosti, odnosno poništavanje konkursa ili ponovno odlučivanje o kandidatima.

Camović Veličković je, piše u presudi, kazala da su ukazivali i da njihovi argumenti tokom sudskog postupka nijesu prihvaćeni i da će podnijeti reviziju, očekujući da Vrhovni sud poništi presudu.

Vrhovni sud je tu reviziju kasnije, 2024. godine, odbio.

Camović Veličković je u iskazu navela da je više puta upozoravala članove Savjeta da Raonić ne može biti kandidat i da bi njegovim ponovnim izborom mogli ući u zonu krivične odgovornosti.

“Nastavila je da upućuje članove Savjeta da se mora postupiti po pravosnažnoj presudi, međutim njene riječi nijesu pomogle. Ono što je znala jeste da je Naod Zorić tokom sjednice tražio da ga ubijede, odnosno da mu daju razloge zbog kojih Boris Raonić može biti jedan od kandidata, zna da su se slali neki e-mailovi. U međuvremenu je napravljena i pauza, nakon toga je tražila i od Drljevića da pročita spisak kandidata, što je on odbio i ona je napustila sjednicu. Par minuta nakon toga Savjet je glasao i izabran je Boris Raonić“, piše u presudi u dijelu u kojem se citira svedočenje Camović Veličković.

Camović Veličković je opisala još jednu okolnost, kada je kazala da je tokom pauze sjednice vidjela Raonića kako izlazi iz kabineta generalnog direktora, iako mu je prethodno imenovanje bilo poništeno.

Prema njenom iskazu, čak se našalila pred novinarima da se u zgradi nalazi “neovlašćeno lice“.

Ona je iz toga zaključila da se Raonić ponašao kao neko ko očekuje ponovni izbor.

U sudu je, na glavnom pretresu, Camović Veličković kazala da je bio povlašćen u odnosu na ostale kandidate koji nijesu bili prisutni na prethodnom konsultativnom sastanku.

Objasnila je i da pretpostavlja da je na taj način vršio pritisak na članove Savjeta.

Bojić: Camović Veličković je promoter sudija i tužilaca

Nebojša Asanović i Vladan Bojić, advokati tadašnjeg predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića, osporavali su pred sutkinjom Lubardom vjerodostojnost svjedočenja Marijane Camović Veličković, tvrdeći da je ona samo formalno obavljala funkciju članice Savjeta, dok je njena stvarna uloga bila da bude ”promoter sudija i tužilaca“.

Asanović je nedavno izabran za člana Savjeta RTCG.

On je, piše u presudi, kazao da je neshvatljivo što Camović Veličković nema ništa pozitivno da kaže o radu Javnog servisa, već ga isključivo kritikuje.

Bojić je tvrdio i da informacije o RTCG koje objavljuju “Vijesti“ potiču upravo od nje, pozivajući se na činjenicu da je u tom mediju radila 15 godina.

„U odnosu na iskaz svjedoka Marijane Camović Veličković, dat na glavnom pretresu, branilac okrivljenog Veselina Drljevića, advokat Nebojša Asanović, naveo je da je u definiciji svjedoka, neko ko je nešto vidio i čuo, a da iz iskaza svjedoka zaključuju da ona nije ni vidjela, ni čula, već da tumači presude i, u konačnom, presuđuje. Iz tih razloga, a s obzirom na to da je njen iskaz baziran samo na njenim vrijednosnim sudovima i stavovima smatra da se ne radi o kredibilnom svjedoku. Ukazao je da je ona kao članica Savjeta dužna vršiti svoj posao, te da činjenica da je napustila sjednicu Savjeta ukazuje da se ona faktički 'ne miješa u svoj posao', dok su ovdje okrivljeni vršili svoju dužnost. Da je potrebno istaći i da postoji na desetine tekstova protiv rada javnog servisa kojima svjedok ukazuje na brojne nepravilnosti. Prema stavu odbrane, ona je i zaposlena u tom Javnom servisu pa je nejasno, a pored činjenice što javnost i nije takvog stava, kako svjedokinja ne nalazi ni jednu pozitivnu stvar u radu Javnog servisa. Prema stavu odbrane nije slučajan ni iskaz svjedoka, niti optužni akt državnog tužioca, a da će se o tome kasnije izjašnjavati. Naglasio je da je predlog koji se pomenuo u iskazu svjedoka, da je Veselin Drljević predložio da sa neformalne pređe na formalnu sjednicu bez uticanja, s obzirom na to da se nije ni dogodila, a da ne znaju da li je takav predlog i bio. U odnosu na iskaz svjedoka Marijane Camović Veličković, dat na glavnom pretresu, branilac okrivljenih Veselina Drljevića i Naoda Zorića, advokat Vladan Bojić, naveo je da smatra da se radi o nekredibilnom svjedoku, ostrašćenom, koji je samo formalno svjedok i član Savjeta, a suštinski promoter sudija i tužilaca rada javnog servisa i tu je ukazao da je ona 15 godina radila upravo za “Vijesti”, te da sve informacije o radu Savjeta ima upravo preko ovog svjedoka. Da se iz njenog iskaza na glavnom pretresu može zaključiti da ista smatra da je napravilan rad RTCG i njen cjelokupni iskaz se bazirao samo na njemu, što po stavu odbrane treba biti cijenjeno prilikom ocjene samog iskaza ovog svjedoka”, piše u presudi.

Boris Raonić postao je generalni direktor Radio Televizije Crne Gore (RTCG), iako nije ispunjavao ni osnovne uslove da se na tu funkciju kandiduje, ni 2021. godine, a ni kada je konkurs ponovljen 2023. godine.

On je u julu 2024. godine podnio ostavku na mjesto generalnog direktora, a Savjet RTCG ga je istog dana postavio za vršioca dužnosti.

Na osnovu novog zakonskog okvira, 15. jula 2024. godine, raspisan je potpuno novi konkurs.

Raonića je, u septembru te godine, Savjet RTCG ponovo izabrao, ovoga puta na četvorogodišnji mandat.

Osnovni sud u Podgorici ponovo je poništio tu odluku Savjeta RTCG. 

Krajem marta ove godine Viši sud u Podgorici ukinuo je tu prvostepenu presudu i vratio je Osnovnom sudu na ponovno odlučivanje, ali do danas, ni nakon sedam mjeseci, odluka nije donijeta.