U požarima najviše stradaju mladunci životinja i nadzemni djelovi biljaka

Predsjednik Lovačkog saveza Nikola Marković kaže da požari prave nesagledivu štetu za flotru i faunu oštećenih područja. Ističe da najviše stradaju biljke i mladunci životinja.

Već nekoliko dana bukte požari u više gradova u Crnoj Gori. Najviše su pogođene šume i djelovi gdje ima niskog rastinja. Iako, na sreću, nije bilo ljudskih žrtava, a kuće su odbranjene, šteta za prirodu je velika.Marković napominje da je ovo posebno osjetljiv period jer su sisari i ptice sada u reprodukciji i to su termini kada lov nije dozvoljen. Lovci ne mogu ući na ta područja, a prijeti im velika opasnost od vatre."Jednostavno, ako ima mlade divljači, sisara i ptica, oni su žrtve požara, a krupne jedinke migriraju na prostorima gdje mogu da se hrane. I požar je nešto najgore što se može dogoditi. Nakon požara ne vraćaju se baš brzo, jer mora da se obnovi priroda i nakon toga može nešto normalno da se uradi", kazao je Marković.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u analizi koja je objavljena u junu navelo je da požari na Zapadnom Balkanu sve češće predstavljaju razarajuću silu, jer većina ovdašnjih staništa nije prilagođena čestim požarima."Veliki požari mogu mijenjati strukturu vegetacije i stvarati snažan pritisak na lokalni biodiverzitet", navodi se u tekstu.Kao dodatni problem navode se toplija i sušnija ljeta, uz činjenicu da su mnogi požari povezani sa ljudskim aktivnostima.Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) procjenjuje da je od 2007. do 2022. u požarima izgorjelo oko 18.038 km² zaštićenih područja Natura 2000 u Evropi.Navodi da veliki i učestali požari negativno utiču na biodiverzitet, zemljište i kvalitet vode i vazduha. EEA takođe upozorava da klimatske promjene povećavaju rizik od požara širom Evrope i da se očekuju duže požarne sezone i širenje područja izloženih vatri.  Kada je riječ o dugoročnim posljedicama, nakon velikih požara povećava se opasnost od erozije i klizišta, dok pepeo i sediment mogu dospjeti u rijeke i jezera i pogoršati kvalitet vode, čime požar posredno pogađa ribe, vodozemce i druge vodene organizme. Ako se veliki požari ponavljaju prije nego što se ekosistem oporavi, može doći do trajne promjene sastava biljnih i životinjskih zajednica.