Crnogorski prevoznici pred kolapsom zbog šengenskih ograničenja

Primjena šengenskog pravila 90/180 ozbiljno ugrožava poslovanje i opstanak prevoznika u Crnoj Gori i regionu.

 Zbog tretiranja profesionalnih vozača kao turista, kojima je boravak u zemljama Šengena ograničen na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci, crnogorski kamiondžije se suočavaju sa deportacijama i zabranama ulaska u Evropsku uniju.

Samo tokom protekle radne sedmice, sa hrvatske granice vraćena su 24 crnogorska vozača, dok je njih petoro deportovano iz drugih država članica EU, potvrdio je predsjednik Udruženja prevoznika Crne Gore, Đorđije Lješnjak.

Kriterijumi zavise od subjektivne procjene

Lješnjak objašnjava da pojedini vozači dobijaju zabranu ulaska u EU u trajanju i do godinu dana, dok se drugi samo vraćaju sa granice, pri čemu odluka često zavisi od subjektivne procjene graničnog policajca.

Predstavnici Udruženja, koji su tokom nedavnih protesta predali zajedničke zahtjeve Evropskoj komisiji (EK), izražavaju sumnju da EK namjerno ne rješava ovaj problem kako bi popunila sopstveni deficit u ovoj branši.

Ekspert za transport prof. dr Velibor Peulić upozorava na alarmantne podatke prema kojima Evropskoj uniji trenutno nedostaje oko pola miliona profesionalnih vozača. Starosna struktura je izuzetno nepovoljna – svega 2,5% vozača u EU je mlađe od 25 godina, dok skoro polovinu (48,9%) čine oni stariji od 55 godina. Penzionisanjem te grupe deficit će postati još izraženiji.

"Drumski prevoznici su krvotok privrede, oni nijesu turisti niti sigurnosna prijetnja. Bez vozača privreda gubi svoj krvotok, a troškovi transporta preliće se na druge države", naglašava Peulić, dodajući da je ključno trajno rješenje za Crnu Goru ulazak u EU.

Hrvatski ustupak nedovoljan za crnogorske prevoznike

Pod pritiskom regionalnih protesta, Hrvatska je izmijenila Zakon o strancima i omogucila prevoznicima iz BiH i Crne Gore dobijanje vize D. Ova viza omogućava cjelogodišnji ulazak, ali isključivo u slučajevima kratkih lanaca snabdijevanja (na relaciji Crna Gora – Hrvatska ili BiH – Hrvatska).

Međutim, Lješnjak ističe da ovaj ustupak crnogorskim prevoznicima ne donosi značajnu korist:

• Crnogorski vozači do sada nisu dobili nijednu ovakvu vizu.
• Obim posla sa Hrvatskom je minimalan – kamioni uglavnom voze ka Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.
• Ovaj dogovor pokriva jedva pola procenta problema.

Rješenje bi, prema Lješnjaku, bilo vraćanje pravila po kom viza jedne članice Šengena važi za sve ostale države te zone.

Ova tema biće predmet razmatranja i pred Skupštinom Crne Gore, gdje je za oktobar najavljena tematska sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet uz prisustvo predstavnika Ministarstva finansija i Poreske uprave, kako bi se analizirala realizacija obećanja datih prevoznicima u januaru.

Privredna komora CG: Sektor pred ogromnim operativnim pritisakom

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) ukazuju da je transportni sektor već dugo izložen globalnim izazovima – od sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku, do rasta cijena goriva, rezervnih dijelova, servisa i putarina.

Ograničenje rada u EU na svega 14 dana mjesečno, uz razne oblike protekcionizma i necarinskih barijera, čini poslovanje i planiranje investicija u vozni park izuzetno nestabilnim.

Ključni problemi na granicama i deficit kadra:

• Manjak vozača: Crnogorskim prevoznicima nedostaje više od 20% vozača za upravljanje postojećim vozilima, zbog čega mnogi kamioni stoje parkirani.
• Zadržavanja na granicama: Sporost prekograničnog prometa uzrokovana je neuslovnim terminalima, nedostatkom carinskih službenika, kao i fitosanitarnih i veterinarskih inspektora.
• Nepostojanje brzih traka: Odsustvo brzih traka za teretni saobraćaj i obimne kontrole dodatno usporavaju protok robe i stvaraju neplanirane troškove.

U PKCG smatrajaju da je hrvatska viza D samo prelazno srednjoročno rješenje, dok je jedino konačno rješenje punopravno pristupanje Crne Gore EU i Šengen sistemu. U međuvremenu, Komora radi na digitalizaciji sektora i uvođenju eCMR sistema, uz stalne inicijative prema nadležnim organima za unapređenje infrastrukturnih i kadrovskih kapaciteta na graničnim prelazima.