EK: Deficit i javni dug ostaju visoki
Privreda Crne Gore trebalo bi da raste po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028, dok će budžetski deficit ostati iznad tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug iznad 60 odsto, procijenila je Evropska komisija (EK) u jesenjim ekonomskim prognozama.

Crnogorska ekonomija je, prema prognozama EK, porasla 3,1 odsto u prvoj polovini ove godine, prvenstveno zahvaljujući ubrzanju investicija, dok je rast privatne potrošnje usporio pod uticajem slabljenja raspoloživog dohotka i rastuće inflacije.
EK očekuje da privredni rast ostane uglavnom stabilan na nivou od oko tri odsto u periodu od ove do 2028. godine. Usporavanje privatne potrošnje trebalo bi da bude nadoknađeno oporavkom izvoza i snažnim rastom investicija, posebno kroz realizaciju velikih putnih i željezničkih projekata.
Međutim, značajne promjene ekonomskih kretanja mogle bi uslijediti ukoliko Skupština usvoji najavljenu reformu Euro model, kojom je predviđeno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i povećanje minimalnih zarada u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Ukoliko se reforma sprovede prema najavljenom planu, raspoloživi dohodak građana mogao bi naglo porasti, što bi podstaklo privatnu potrošnju i uvoz. U tom slučaju, rast BDP-a mogao bi premašiti šest odsto u narednoj godini, ali bi se 2028. vratio na oko tri odsto.
EK upozorava da bi takve mjere mogle dovesti i do većeg budžetskog deficita, ubrzanja inflacije, pregrijavanja ekonomije i povećanja rizika po fiskalnu održivost.
Budžetski deficit je, prema prognozama, u periodu od januara do avgusta iznosio 1,7 odsto projektovanog BDP-a, u poređenju sa 0,9 odsto u istom periodu prošle godine. Rebalansom budžeta za ovu godinu predviđen je deficit od 3,7 odsto BDP-a.
EK procjenjuje da će deficit opšte države ostati iznad tri odsto BDP-a tokom cijelog perioda prognoze, dok će javni dug premašivati 60 odsto BDP-a, ukoliko ne budu sprovedene dodatne mjere fiskalne konsolidacije.
Poseban rizik predstavlja najavljeno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje, koji su prošle godine činili više od četiri odsto BDP-a, dok efekti eventualnih kompenzacionih mjera još nijesu jasni.
Kada je riječ o spoljnim neravnotežama, deficit tekućeg računa premašio je 20 odsto BDP-a u godini zaključno sa drugim kvartalom ove godine. Očekuje se da ostane na približno tom nivou do 2028, uprkos poboljšanju izvoznih rezultata.
Inflacija se tokom ove godine ubrzavala, sa 2,9 odsto u januaru na 5,2 odsto u septembru. Najveći uticaj na rast cijena imali su prevoz, smještaj i alkoholna pića.
EK očekuje da inflacija ostane povišena tokom ove godine, a da se potom postepeno uspori u naredne dvije godine.
U prognozama se navodi i da je stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu ove godine pala na rekordno niskih 9,4 odsto. Rast zaposlenosti trebalo bi da se nastavi i tokom naredne i 2028. godine, ali sporijim tempom.
EK ocjenjuje da su rizici po ekonomske izglede pretežno usmjereni naviše kada je riječ o privrednom rastu, prvenstveno zbog mogućeg sprovođenja najavljenih reformi i napretka u pregovorima o pristupanju EU. S druge strane, neizvjesno globalno okruženje, sporiji oporavak izvoza i promjene cijena energenata predstavljaju rizike za ekonomska kretanja.