Inovacije, digitalizacija i vještine ključ za EU konvergenciju i jačanje privrede regiona
Na Konferenciji o ekonomiji Montenegro 2026, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u partnerstvu sa Kancelarijom UNDP-a, održan je panel pod nazivom „Unaprijediti. Osnažiti. Integrisati: Industrijska transformacija kao put ka EU konvergenciji“.
Panelisti su istakli da su ulaganje u znanje, novu tehnologiju, zelenu i digitalnu tranziciju, te jačanje regionalne saradnje, presudni faktori za povećanje produktivnosti i uspješnu integraciju regiona u jedinstveno tržište Evropske unije.
Panel je moderirala Steliana Nedera, direktorka UNDP Istanbul regionalnog huba, koja je naglasila da Zapadni Balkan mora fokus staviti na inovacije i razvoj ljudskih resursa. Prema njenim riječima, obrazovanje mladih i žena, razvoj savremenih vještina i snažnija regionalna ekonomska saradnja predstavljaju neophodne stubove budućeg privrednog rasta i kreiranja kvalitetnijih radnih mjesta.
Crna Gora usmjerena na jačanje SMS sektora i pripremu za jedinstveno tržište EU
Generalna direktorica Direktorata za industriju i zanatstvo u Ministarstvu ekonomskog razvoja Crne Gore, Renata Milutinović, istakla je da se evropske integracije doživljavaju kao suštinska ekonomska integracija privrede.
Ona je podsjetila da je Vlada Crne Gore u avgustu 2024. godine usvojila strateški dokument zasnovan na zelenoj i digitalnoj tranziciji te inovacijama, što je poslužilo kao osnova za privremeno zatvaranje Pregovaračkog poglavlja 20 – Preduzetništvo i industrijska politika.
„Dokument ima tri jasna cilja: jačanje malih i srednjih preduzeća, diverzifikaciju ekonomije i fokus na ljude i njihove vještine. Suština nije samo u primicanju EU, već u pripremi preduzeća za sve benefite koje nudi jedinstveno tržište. Mala crnogorska firma ne može preko noći postati lider, ali može postati pouzdan partner evropskoj privredi. Naš uspjeh mjerit ćemo upravo time“, poručila je Milutinović, dodajući da je podizanje produktivnosti MSP sektor zajednički zadatak Vlade, privrede i finansijskih institucija.
Vještačka inteligencija kao pokretač produktivnosti i rast uz isti broj zaposlenih
Stručnjak za implementaciju i strategiju vještačke inteligencije i osnivač Centra za inovacije, Stefan Badža, osvrnuo se na iskustva Srbije, gdje je AI uveden u školske programe još 2021. godine.
„Budući razvoj neće nositi samo IT stručnjaci, već svi oni koji znaju da primjenjuju vještačku inteligenciju u poslovanju. Privreda u regionu i dalje je previše oslonjena na papir, a veća konkurentnost zahtijeva bržu digitalizaciju. Vještačka inteligencija je glavni alat koji kompanijama omogućava rast uz zadržavanje istog broja zaposlenih“, naveo je Badža, apelujući na kompanije da ne čekaju reakciju konkurencije prije nego što ulože u nove tehnologije.
Infrastruktura i digitalna plaćanja stubovi regionalnog povezivanja
Predsjednik Uprave Intesa Sanpaolo banke Bosna i Hercegovina, Michele Castoro, naglasio je da su digitalizacija, primjena novih tehnologija i modernizacija infrastrukture ključni za bolji protok robe i jačanje konkurentnosti.
„Digitalna plaćanja i vještačka inteligencija postaju ključni pokretači veće produktivnosti u svim sektorima. Dalja digitalizacija i usklađivanje sa evropskim standardima predstavljaju direktan korak ka snažnijoj regionalnoj integraciji“, istakao je Castoro.
Kreativne industrije i filmski sektor: Potrebni obrazovanje i usklađeni poreski okviri
Izvršni direktor „Ikone studija“, Valon Bajgora, podijelio je iskustva Kosova u razvoju filmske industrije, video igara i reklama, gdje je do sada investirano 1,8 miliona eura.
„Uspeli smo da privučemo značajne investicije i podstaknemo razvoj u zemlji sa mladom populacijom. Međutim, i dalje se suočavamo sa izazovima kao što su nerazvijena infrastruktura i nedostatak stručnog kadra. Država ne može biti dobar igrač u filmskoj industriji ako nema uređen teren za igru. Zato moramo sami obrazovati kadar u saradnji sa komšijskim državama i raditi na usklađivanju poreskih pravila kako bismo stvorili stabilan ambijent za privlačenje investicija“, naglasio je Bajgora.
Prognoziranje vještina budućnosti i jačanje partnerstva javnog i privatnog sektora
Zamjenica ministarke ekonomije i inovacija Albanije, Olta Manjani, istakla je da se region kreće ka ekonomiji zasnovanoj na znanju i višoj dodatoj vrijednosti, što zahtijeva potpuno nove vještine.
„Današnje vještine ne mogu odgovoriti na zahtjeve ekonomije budućnosti. Kroz digitalne sisteme prognoziranja moramo unaprijed predvidjeti koje će kvalifikacije biti potrebne tržištu rada. Albanija i Crna Gora predvode proces EU integracija na Balkanu, a ključno pitanje je kako da se naši ljudi i kompanije uspješno nametnu na tržištu EU. To možemo postići samo zajedničkim radom biznis zajednice, politike i nauke“, kazla je Manjani.
Glavni operativni direktor Tessa Group iz Sjeverne Makedonije, Vladimir Kostadinov, ukazao je na značaj sinergije privatnog i javnog sektora pri realizaciji kompleksnih infrastrukturnih i tehnoloških projekata.
„Kompanije u Sjevernoj Makedoniji i regionu imaju znanje, kapital, tehnologiju i talente. Međutim, nijedan od tih resursa sam po sebi nije dovoljan – prava vrijednost nastaje tek kada ih povežemo. Ulaganjem u znanje i vještine zaposlenih gradimo kapacitete za regionalni i evropski nastup“, zaključio je Kostadinov.
