Montenegroberza: Značajan pad prometa
Rast indeksa i pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Crna Gora privremeno zatvorila još dva poglavlja iz domena ekonomije, a Evropska komisija progozirala rast privrede po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028. godine.

Rast indeksa i pad prometa obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Crna Gora privremeno zatvorila još dva poglavlja iz domena ekonomije, a Evropska komisija progozirala rast privrede po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028. godine.
Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija na Montenegroberzi, MNSE10, ojačao je 3,7 odsto na 1.325,9 poena, a MONEX 3,3 odsto na 19.794,94 boda.
Promet je iznosio 123,54 hiljada EUR i bio je skoro tri puta manji nego prošle sedmice.
Rasle su dionice Plantaža, 43 odsto na 28,7 centi, dok si oslabile akcije Jugopetrola, 2,7 odsto na 18,19 EUR.
Dionice Elektroprivrede i Crnogorskog elektroprenosnog sistema ostale su na prošlosedmičnom nivou od 5,5 EUR, odnosno 1,09 EUR.
Trgovano je i akcijama Crnogorskog Telekoma, koje su u petak koštale 2,45 EUR.
Crna Gora je u četvrtak u Briselu privremeno zatvorila pregovaračka poglavlja 16 i 22, koja se odnose na poreze i regionalnu potitiku i koordinaciju strukturnih instrumenata, čime je njihov broj povećan na 25 od ukupno 33.
Iz Vlade je saopšteno da je zatvaranjem Poglavlja 16 – Porezi, potvrđen napredak u usklađivanju poreskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, dok poglavlje 22 predstavlja važan korak u pripremi Crne Gore za korišćenje evropskih kohezionih fondova.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević, je nakon Međuvladine konferencije kazala je da je Crna Gora privremenim zatvaranjem još dva poglavlja korak bliže okončanju pristupnih pregovora.
"Ta poglavlja nijesu samo brojevi u pristupnom procesu, već predstavljaju opipljiv napredak koji će donijeti konkretne promjene u svakodnevnom životu građana“, poručila je Gorčević.
Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, objasnila je da se iza tehničkih naziva za zatvorena poglavlja kriju reforme koje će donijeti stvarne promjene u svakodnevnom životu građana.
"Evropska komisija (EK) smatra da je Crna Gora ispunila uslove za zatvaranje svih preostalih poglavlja do kraja godine. Nastavićemo da sarađujemo sa državama članicama kako bismo to i ostvarili", poručila je Kos.
EK je početkom sedmice objavila jesenje ekonomske prognoze, prema kojima bi privreda Crne Gore trebalo da raste po stopi od oko tri odsto godišnje do 2028. godine. EK očekuje i da budžetski deficit ostane iznad tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug iznad 60 odsto.
Crnogorska ekonomija je, prema jesenjim prognozama, porasla 3,1 odsto u prvoj polovini ove godine, prvenstveno zahvaljujući ubrzanju investicija, dok je rast privatne potrošnje usporio pod uticajem slabljenja raspoloživog dohotka i rastuće inflacije.
EK očekuje da privredni rast ostane uglavnom stabilan na nivou od oko tri odsto u periodu od ove do 2028. godine. Usporavanje privatne potrošnje trebalo bi da bude nadoknađeno oporavkom izvoza i snažnim rastom investicija, posebno kroz realizaciju velikih putnih i željezničkih projekata.
Međutim, značajne promjene ekonomskih kretanja mogle bi uslijediti ukoliko Skupština usvoji najavljenu reformu Euro model, kojom je predviđeno ukidanje doprinosa za penzijsko osiguranje i povećanje minimalnih zarada u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Ukoliko se reforma sprovede prema najavljenom planu, raspoloživi dohodak građana mogao bi naglo porasti, što bi podstaklo privatnu potrošnju i uvoz. U tom slučaju, rast BDP-a mogao bi premašiti šest odsto u narednoj godini, ali bi se 2028. vratio na oko tri odsto.
Ministar finansija Novica Vuković u ponedjeljak je, na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, poručio da bi se najavljeni program povećanja minimalnih zarada Euro model mogao posmatrati kao preventivna mjera, kojom se prije pristupanja EU nastoji sačuvati radna snaga.
On je na sjednici skupštinskog, na na kojoj se raspravljalo o rebalansu budžeta, kazao da u prilog Euro modelu ide i njegov mogući doprinos ublažavanju odliva radne snage nakon pristupanja Crne Gora EU.
“Takođe, ako Crna Gora izgubi značajan dio radno sposobnog stanovništva, posljedice uključuju manju raspoloživost radne snage, niži potencijalni rast, pritisak na javne finansije i slabije izglede za dugoročni rast. Euro model bi stoga trebalo posmatrati i kao preventivni odgovor na potencijalne ekonomske troškove odlaska stanovništva u inostranstvo povezane sa pristupanjem EU”, rekao je Vuković.
Zadržavanje radnika, prema njegovim riječima, nije samo socijalni ili demografski cilj, već ima i makroekonomsku dimenziju.
“Ukoliko značajan broj mladih i kvalifikovanih ljudi napusti Crnu Goru, preduzeća bi se mogla suočiti sa nedostatkom radnika, smanjenjem proizvodnih kapaciteta i samim ograničenjima za dalji rast. Istovremeno, država bi na taj način izgubila poreske obveznike”, upozorio je Vuković.