O uvećanju socijalnih primanja: Za povišicu mogu kupiti veknu i po hljeba
Socijalna primanja koja se isplaćuju desetinama hiljada građana porasla su svega euro i po, nakon novog usklađivanja.
U Crnoj Gori sve je izraženiji jaz između povlašćenih državnih funkcionera i najugroženijih slojeva društva. Dok se za javne funkcionere izdvajaju značajna sredstva kroz varijabile, bonuse, dnevnice, naknade za odvojeni život, te upotrebu službenih vozila i telefona, najranjiviji građani suočavaju se sa minimalnim povećanjem pomoći od svega 1,35 eura — iznosom koji jedva pokriva kupovinu jedne i po vekne hljeba.
Minimalna davanja naspram funkcionerskih privilegija
Najnovijim avgustovskim usklađivanjem socijalnih davanja, materijalno obezbjeđenje za pojedinca uvećano je sa 99,97 na 101,32 eura, dok je dodatak za njegu i pomoć (tuđa njega) porastao sa 99,20 na 100,54 eura. Predsjednica fondacije Banka hrane, Marina Medojević, upozorava da ukupna godišnja socijalna pomoć jednoj ugroženoj porodici odgovara visini jedne jedine mjesečne plate ministra ili poslanika.
Ona naglašava da opravdanja o nedostatku novca u budžetu ne stoje. Ukoliko ima sredstava za reprezentacije i privilegije funkcionera, moraju se pronaći i za građane koji preživljavaju sa stotinak eura mjesečno. Socijalna zaštita nije milostinja, već zakonska obaveza i pitanje osnovnog ljudskog dostojanstva, zbog čega je neophodna hitna reforma sistema i usklađivanje davanja sa realnim troškovima života.
Odbijeni predlozi za povećanje socijalne podrške
Poslanik Evropskog saveza, Boris Mugoša, ukazuje da se socijalna davanja ove godine drugi put povećavaju za samo jedan procenat, čime se zanemaruju potrebe najugroženijih u uslovima drastičnog rasta cijena hrane, ljekova i komunalija.
Parlamentarna većina prethodno nije prihvatila predloge Evropskog saveza kojima je traženo povećanje podrške:
Materijalno obezbjeđenje porodice (MOP): predloženo povećanje sa 100 na 130 eura za pojedinca, odnosno sa 190 na 250 eura za porodice sa pet i više članova.
Korisnici tuđe njege: predloženo povećanje iznosa za 30 eura (sa 100 na 130 eura), što bi obezbijedilo bolji položaj uglavnom starijim i bolesnim građanima do uvođenja inkluzivnog dodatka.
Mugoša ističe da su sredstva za ove namjene već postojala u budžetu, ali da je izostala politička volja za njihovo usvajanje. Pored nedovoljnih iznosa, građani se suočavaju i sa ozbiljnim problemima u radu socijalno-ljekarskih komisija.
Višedecenijski zastoj u reformi sistema
Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti usvojen je još 2013. godine. Tada su iznosi materijalnog obezbjeđenja činili između trećine (za pojedinca) i 63 odsto tadašnje minimalne zarade (za višečlane porodice).
Iako su troškovi života u proteklih 13 godina drastično skočili, osnovni zakonski iznosi ostali su nepromijenjeni, a kroz redovna usklađivanja porasli su za svega 40 do 70 eura. Predložene izmjene bile su usklađene i sa ranijim zaključcima Skupštine uz zakone o budžetu za 2023. i 2024. godinu, ali konkretna reformska rješenja i dalje izostaju.