Planiran suficit od 96 GWh električne energije
Crna Gora bi naredne godine trebalo da ostvari suficit u proizvodnji električne energije od oko 96 gigavat-sati (GWh), pokazuju podaci iz Energetskog bilansa, kojim je planirana proizvodnja 3,81 hiljadu GWh, dok su bruto potrebe procijenjene na 3,72 hiljade GWh, prenosi CdM.

Istovremeno, očekuje se rast potrošnje električne energije, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i nastavak zavisnosti od uvoza naftnih derivata i prirodnog gasa.
„Prema projekcijama, proizvodnja će biti oko 5,5 odsto veća od očekivane u ovoj godini, dok će potrošnja porasti 3,3 odsto“, navodi se u Energetskom bilansu za narednu godinu, koji je usvojen na telefonskoj sjednici Vlade.
Crna Gora je 2025. godine imala deficit električne energije od oko 1,04 hiljade GWh, dok se za ovu očekuje gotovo izjednačen bilans, odnosno suficit od svega 13 GWh. Za narednu godinu planiran je znatno povoljniji rezultat, iako godišnji suficit ne znači da će tokom cijele godine biti dovoljno domaće struje – prema mjesečnim projekcijama, deficit je planiran od aprila do oktobra, dok se u ostalim mjesecima očekuje višak električne energije. Nedostajuće količine biće nabavljane na tržištu, dok će eventualni višak biti plasiran u skladu sa tržišnim uslovima.
Struktura proizvodnje i novi projekti
Najveći dio planirane proizvodnje električne energije i dalje će dolaziti iz hidroelektrana (1,81 hiljadu GWh, odnosno 48 odsto), dok će značajan doprinos dati i Termoelektrana (TE) Pljevlja sa planiranih 1,21 hiljadu GWh ili 32 odsto. Vjetroelektrane bi trebalo da obezbijede 504 GWh, a solarne elektrane 286 GWh.
Posebno se očekuje rast proizvodnje iz solarnih elektrana, i to 80 odsto u odnosu na projektovano ostvarenje u prošloj godini, dok je planirana proizvodnja iz vjetroelektrana veća 31,6 odsto, prvenstveno zbog očekivanog stavljanja u rad vjetroelektrane Gvozd 2, snage 21 megavat. Na kraju naredne godine ukupna instalisana snaga elektrana u Crnoj Gori trebalo bi da dostigne oko 1,34 hiljade MW.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) planira nastavak programa Solari 5000+, razvoj komercijalnih solarnih elektrana i dodatno širenje kapaciteta kupaca-proizvođača, kao i izgradnju baterijskih sistema za skladištenje električne energije. Prvi BESS sistem, snage 60 MW i kapaciteta 240 MWh, trebalo bi da bude stavljen u funkciju u oktobru naredne godine radi optimizacije proizvodnje i potrošnje.
Potrošnja, mrežni gubici i ugalj
Bruto potrošnja električne energije planirana je na oko 3,72 hiljade GWh, što je oko devet odsto više nego 2025. godine. Najveći dio potreba odnosi se na distributivne kupce (3,19 hiljada GWh), domaćinstva će potrošiti oko 1,7 hiljada GWh, a direktni kupci priključeni na prenosnu mrežu 42,5 GWh.
Gubici u elektroenergetskoj mreži planirani su na ukupno 477 GWh (327 GWh u distributivnoj i 150 GWh u prenosnoj mreži), uz cilj daljeg smanjenja distributivnih gubitaka sa ovogodišnjih 9,2 odsto na 8,8 odsto učešća u bruto potrošnji.
Za potrebe rada TE Pljevlja, Rudnik uglja planira da tokom naredne godine proizvede ukupno 1,67 miliona tona uglja, što je 2,6 odsto manje od procijenjene proizvodnje u ovoj godini. Od ukupne planirane proizvodnje, 1,48 miliona tona namijenjeno je TE Pljevlja, za izvoz je predviđeno 175 hiljada tona (19 odsto više nego ove godine), a za industriju i ostale potrošače 14 hiljada tona.
Zavisnost od uvoza nafte i gasa
Za razliku od električne energije i uglja, Crna Gora će i tokom naredne godine u potpunosti zavisiti od uvoza naftnih derivata i prirodnog gasa. Ukupan promet naftnih derivata za potrebe domaćeg tržišta planiran je na 455,6 hiljada tona, što je oko 4,1 odsto više od procijenjene potrošnje u ovoj godini.
Prirodni gas se koristi isključivo u obliku tečnog prirodnog gasa (LNG) u proizvodnom procesu Kombinata aluminijuma Podgorica, gdje je planirana potrošnja od 1,62 hiljade tona, odnosno 188 odsto više u odnosu na procijenjeno ostvarenje u ovoj godini.
Prema projekcijama iz Energetskog bilansa, učešće energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj domaćoj proizvodnji energije trebalo bi da dostigne 80,88 odsto (19 hiljada teradžula od projektovanih 23,5 hiljada TJ), dok će u proizvodnji električne energije obnovljivi izvori činiti 68 odsto (2,6 hiljada GWh). Ipak, na nivou ukupnog energetskog bilansa države, zbog potpunog uvoza naftnih derivata i prirodnog gasa koji čine oko 49 odsto potreba, ukupan nedostatak energije iznosiće oko 41,32 odsto.