Privrednici upozoravaju na moguće posljedice usklađivanja vizne politike sa EU po turizam Crne Gore

Usklađivanje viznog režima sa pravnom tekovinom Evropske unije mora biti praćeno mjerama za očuvanje konkurentnosti turističke destinacije, jačanje konzularnih kapaciteta i pojednostavljivanje procedura, poručeno je na okruglom stolu Privredne komore Crne Gore.

Evropske integracije i konkurentnost turizma predstavljaju zajedničke razvojne ciljeve Crne Gore, ali je neophodno da usklađivanje vizne politike sa Evropskom unijom prati niz mjera kojima će se ublažiti mogući negativni efekti na turističku tražnju i poslovanje privrede.

To je poručeno na okruglom stolu „Uticaj viznog režima na turizam u Crnoj Gori“, koji je organizovao Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, s ciljem razmatranja uticaja promjena viznog režima na turistička kretanja, konkurentnost destinacije i poslovanje turističke privrede. Skupom je moderirala Sanja Marković, sekretarka Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva.

Zamjenik predsjednika Odbora i predsjednik Grupacije industrije kongresnog turizma Luka Bulatović upozorio je da promjene viznog režima, koje od 1. novembra obuhvataju državljane Rusije, Turske, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije, zahtijevaju pažljivu pripremu kako ne bi ugrozile dostupnost i konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije.

Prema podacima koje je iznio, ruski turisti ostvarili su u prvih osam mjeseci 2026. godine 1.818.025 noćenja, odnosno 15 odsto ukupnog broja, dok je sa turskog tržišta zabilježeno 315.371 noćenje, što čini tri odsto ukupnog broja, uz pad od 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

„Želim da istaknem ključnu poruku današnjeg sastanka: usklađivanje sa evropskom viznom politikom treba da prati efikasna zaštita turističke konkurentnosti Crne Gore“, poručio je Bulatović.

On je ocijenio da evropske integracije i razvoj turizma mogu biti međusobno podržavajući ciljevi, ukoliko se promjene pripreme na vrijeme i obezbijedi efikasna koordinacija institucija i privrede. Kao prioritete naveo je jačanje konzularnih kapaciteta, digitalizaciju procedura, pravovremeno informisanje turističke privrede i uspostavljanje sistema za praćenje efekata novih mjera prije naredne turističke sezone.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu Ministarstva turizma Olivera Blagojević istakla je da jednostavnost putovanja predstavlja jedan od važnih uslova za jačanje konkurentnosti Crne Gore na međunarodnom turističkom tržištu.

„Za Crnu Goru kao malu, izrazito međunarodno orijentisanu turističku ekonomiju, lakoća putovanja predstavlja važan element konkurentnosti“, poručila je Blagojević.

Ona je ukazala na to da vizni režim, saobraćajna povezanost i efikasnost graničnih procedura utiču na izbor destinacije, kao i na cjelokupno iskustvo turista. Cilj je, kako je navela, smanjiti nepotrebne prepreke i omogućiti predvidljivije putovanje, uz poštovanje evropskih obaveza i očuvanje bezbjednosti.

Blagojević je izrazila očekivanje da će diskusija rezultirati konkretnim preporukama za unapređenje javnih politika i saradnje nadležnih institucija.

Generalna direktorica Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom Ivana Đukanović podsjetila je da je usklađivanje vizne politike jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavlja 24, te da je donošenje odluke u ovoj oblasti od strateškog značaja za evropski put Crne Gore.

„Razumijemo uticaj na turističku privredu i Ministarstvo je ozbiljno shvatilo potrebu pravljenja balansa između potreba turizma i obaveza prema EU“, rekla je Đukanović.

Ona je najavila rad na uspostavljanju viznog informacionog sistema eVisa, koji bi omogućio podnošenje zahtjeva za vize putem interneta. Prema njenim riječima, Crna Gora bi bila prva zemlja koja implementira ovaj sistem, dok je njegova primjena na nivou Evropske unije predviđena kao obaveza za sve članice do 2030. godine.

Predstavnica Ministarstva evropskih poslova Anđela Kaluđerović Đurković istakla je da vizna politika čini sastavni dio pravne tekovine EU koju Crna Gora mora u potpunosti preuzeti, dok se pregovori odnose na dinamiku usklađivanja.

Ona je podsjetila da je proces izmjena viznog režima sprovođen postepeno, navodeći da je u oktobru 2025. godine ograničen bezvizni režim za Egipat, Bahrein i Katar, dok su novim mjerama obuhvaćene i druge države.

„Prvo završno mjerilo Poglavlja 24 odnosi se upravo na vizni režim. Riječ je o poglavlju bez kojeg nema ulaska Crne Gore u EU. To je poglavlje bezbjednosnog karaktera i ne odnosi se na ekonomske aspekte“, poručila je Kaluđerović Đurković.

Predstavnici turističke privrede saglasni su da je evropski put Crne Gore važan, ali su upozorili na potrebu pronalaženja rješenja koja će ublažiti moguće posljedice promjena viznog režima po dolazak gostiju i poslovanje kompanija.

Željko Cicović iz hotela Ami ocijenio je da usklađivanje sa evropskim pravilima nije sporno, ali da je neophodno obezbijediti olakšice koje će turistima omogućiti jednostavniji dolazak u Crnu Goru.

„Uvođenje viza za nas nije dilema jer to traži pristup EU, ali moramo razmotriti sve moguće olakšice kako bi turisti lakše došli do nas. Nadamo se uspostavljanju najavljenog sistema eVize, ali je pitanje da li je 1. maja prekasno za narednu sezonu“, rekao je Cicović.

Dragan Purko Ivančević iz kompanije Mac Sun Montenegro ukazao je na to da promjene viznog režima treba posmatrati u širem kontekstu upravljanja konkurentnošću turističke destinacije. Kako je ocijenio, zadatak je pronaći rješenja koja će omogućiti usklađivanje sa EU uz istovremenu zaštitu ekonomskih interesa Crne Gore.

Predstavnik Udruženja turističkih agencija Crne Gore Dejan Pejović upozorio je da bi turističke agencije mogle biti među najviše pogođenim djelovima privrede.

„Moramo biti spremni da ublažimo i izbjegnemo ekonomske posljedice ovoga. Ako želimo konkurentni turizam moramo imati konkurentnu javnu politiku koja uključuje privredu“, kazao je Pejović.

Spasenija Kika Purić iz kompanije Montenegrostars Group naglasila je da, uz napredak prema članstvu u EU, treba voditi računa o turistima koji godinama dolaze u Crnu Goru, kao i o investitorima koji su ulagali u domaći turizam.

„U riziku smo da izgubimo svakog četvrtog ili petog gosta kao i investitore koji su uložili više od milijardu eura“, kazala je Purić, predlažući uvođenje prelaznog perioda za već ugovorene događaje. Posebno je istakla značaj predvidljivosti viznog režima za kongresni turizam.

Ivana Gajović iz hotela Voco ukazala je na potrebu izrade strategije koja bi omogućila očuvanje tržišta pogođenih promjenama i postizanje što boljih rezultata na tim tržištima.

Savjetnica direktorice Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Dušanka Pavićević upozorila je da bi smanjenje broja noćenja od 20 odsto predstavljalo značajan gubitak koji bi bilo teško nadoknaditi u kratkom roku.

Ona je istakla da prioritet treba da bude očuvanje postojećih tržišta, uz nastavak promocije Crne Gore u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj i drugim evropskim zemljama. Posebnu pažnju, prema njenim riječima, treba posvetiti razvoju turističke ponude van glavne sezone, naročito u zaleđu i sjevernom dijelu države.

Pomoćnik direktora Aerodroma Crne Gore Predrag Hajduković naglasio je da vizna politika direktno utiče i na avio-saobraćaj, zbog čega je neophodna koordinacija institucija, aerodroma i turističke privrede.

Kao prvi zadatak izdvojio je očuvanje postojećih avio-linija, nakon čega bi trebalo raditi na razvoju novih tržišta i podsticanju avio-prevoznika da uspostavljaju cjelogodišnje linije, čime bi se doprinijelo produženju turističke sezone.

Tokom diskusije predstavnici privrede ukazali su na potrebu da informacije o promjenama viznog režima budu blagovremene, jasne i javno dostupne. To se posebno odnosi na spisak država na koje se promjene odnose, uslove ulaska, potrebnu dokumentaciju, rokove i procedure za podnošenje zahtjeva.

Ocijenjeno je da informacije treba da budu dostupne na odgovarajućim jezicima, putem zvaničnih internet stranica, diplomatsko-konzularnih predstavništava i kanala turističke promocije.

Privrednici su ukazali i na praksu pojedinih članica EU, među kojima su Slovenija, Mađarska, Italija i Hrvatska, koje omogućavaju grupne vizne aplikacije, predlažući da se razmotri uvođenje sličnog modela u Crnoj Gori, uz potrebna prilagođavanja propisa.

Pozdravljene su inicijative Ministarstva turizma i Nacionalne turističke organizacije za subvencionisanje stranih turoperatora, ali je zatraženo da se slična podrška obezbijedi i domaćim turističkim agencijama, turoperatorima i DMC kompanijama. Predložena podrška obuhvatila bi digitalizaciju, učešće na međunarodnim sajmovima i promociju Crne Gore.

Učesnici su upozorili i na problem nelojalne konkurencije, kao i na rizik da dio agencija koje posluju sa tržištima obuhvaćenim promjenama viznog režima bude primoran da zatvori poslovanje zbog mogućeg pada broja gostiju.

Zaključeno je da uspješnost vizne politike ne treba mjeriti samo stepenom usklađenosti sa evropskim propisima, već i sposobnošću institucija da obezbijede efikasne procedure, dostupne informacije i uslove za nesmetano odvijanje turističkih tokova, uz poštovanje važećih propisa.