Trgovina bez čekanja: Kako ubrzati protok robe između Zapadnog balkana i EU

U okviru Konferencije o ekonomiji Montenegro 2026, panel pod nazivom „Trgovina bez čekanja: kako ubrzati protok robe između Zapadnog Balkana i EU“ otvorio je pitanje kako dodatno pojednostaviti procedure, smanjiti trgovinske barijere i unaprijediti protok robe između regiona i Evropske unije. Panel je realizovan u partnerstvu sa Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomska razvoj iz Srbije NALED.

Moderator, direktor odjeljenja za konkurentnost i investicije NALED Dušan Vasiljević kazao je da su ekonomije Zapadnog Balkana već povezane sa EU, ali i dalje postoje izazovi kao što su čekanja, što između ostalog smanjuje konkurentnost.

Pranvera Kastrati, direktorica CEFTA Sekretarijata, ocijenila je da na napredak u ovom regionu ukazuje podatak da se trgovina među njegovim zemljama uvećala 3,2 puta u posljednjoj deceniji, odnosno za tri milijarde eura. Među instrumentima koji doprinose otklanjanju barijera posebno je istakla C+ centralizovanu platformu za carinske administracije koja je uštedjela 12.000 sati čekanja na granicama. Najavila je da će prelazak na digitalne sertifikate znatno smanjiti vrijeme izdavanja i troškove. U daljem fokusu biće uvođenje trgovine bez papira i trust usluga, te priznavanje profesionalnih kvalifikacija koje će doprinijeti cirkulaciji slobodne radne snage u regiji. Studija CEFTA Sekretarijata pokazuje da njene članice nemaju uporednu prednost na planu proizvodnje.

„Ne možemo biti konkurentni u EU bez uvođenja tehnologije i vlade treba da podstaknu inovacije, a kompanije shvate da tako mogu povećati konkurentnost“, poručila je ona.

Giorgio Zecca, tim lider za regionalnu saradnju Zapadnog Balkana i generalni direktor za proširenje i susjedstvo Evropske komisije, kazao je da regionalnu ekonomsku saradnju i evropske integracije treba posmatrati kao dva procesa koja se međusobno nadopunjuju. On je naglasio da su za snažniju regionalnu povezanost i privlačenje investicija ključni kvalitetna infrastruktura, sprovođenje reformi, usklađivanje procedura i standarda sa EU, kao i jačanje administrativnih kapaciteta. Posebno je istakao potrebu smanjenja usitnjenosti tržišta i pojednostavljenja procedura koje privrednicima stvaraju dodatne troškove i vrijeme čekanja, uključujući procedure na carini.

„Regionalna ekonomska saradnja i evropska integracija idu ruku pod ruku – što više budemo usklađivali procedure, standarde i infrastrukturu sa EU, to ćemo stvarati bolje uslove za investicije i funkcionisanje jedinstvenog regionalnog tržišta“, kazao je Zecca. Istakao je cilj da se kroz kontinuirani angažman i saradnju sa institucijama EU stvore uslovi za veće investicije, efikasnije poslovanje i snažnije povezivanje regiona sa jedinstvenim evropskim tržištem.

Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Gordana Đurović je navela da su sve zemlje stare CEFTA-e već članice EU, a da ostale imaju jaz na tom putu.

„Progres se dešava, ima dosta lijepih indikatora koji to potvrđuju. Kako EU priča o strateškoj autonomiji i mi se moramo tome prilagođavati iako nismo članice. CEFTA nam još uvijek treba kao i Reformska agenda, jer je ubrzala mjere. Međutim, u brzini i standardima postoje ograničenja koje naš biznis poznaje i to nije samo vrijeme zadržavanja na granici. Ipak se dešava da naši kamioni ne mogu da uđu u EU“, navela je ona.

Đurović je kritikuje odlaganje primjene standarda te smatra da su predvidljivost, transparentnost i socijalni dijalog jako važni. Pomenula je i da je Crna Gora privremeno zatvorila Poglavlje 29 - Carinska unija, ali da i dalje nisu izgrađena mjesta za granične kontrole te da je ulaganje u integraciju sa EU - investicija.

Violeta Jovanović, izvršna direktorica, NALED, kazala je da ova organizacija 20 godina neumorno radi na unapređenju poslovnog okruženja u regionu, i to uz podršku partnera, među kojima posebnu zahvalnost zaslužuje PKCG. Ona je prenijela poruke izvoznika i prevoznika da granice percipiraju kao prepreku u lancima nabavke koje uvećavaju troškove i štete konkurentnosti.

„Svaki sat koji kamion provede na graničnom prelazu znači rast troškova i vremena isporuke. Sva preduzeća pogođena ovim su saglasna da kamioni prevoze robu, a ne birokratsku dokumentaciju koja bi trebalo da dođe do prelaza prije kamiona. Sporo napredujemo na tom polju, a moramo da ubrzamo. Cilj je da pređemo na granične kontrole koje se zasnivaju na podacima i unaprijed obavljnim analizama rizika“, rekla je Jovanović.

Ističe da digitalizacija doprinosi ovim procesima ali ne predstavlja magičnu formulu već su potrebne zajedničke kontrole na prelazima, usklađena infrastruktura i posvećenost partnera sa obje strane granice.

Marjana Davidović, generalna direktorica, Nestlé Adriatik za južni region govorila je o predugom čekanju na granicama i nepredvidljivim procedurama, što sve predstavljaja mnogo više od izgubljenog vremena, jer se tako stvaraju dodatni troškove kroz cijeli lanac snabdijevanja, a sve se to na kraju odražava i na cijene koje plaćaju potrošači. Za kompanije koje posluju širom regiona važno je usaglašavanje propisa, pojednostavljenje procedura i njihova potpuna digitalizacija.

„Efikasnost mora da se vidi kroz cijeli lanac snabdijevanja. Ako kompanije imaju napredne digitalne sisteme, a na granici i dalje nose papirnu dokumentaciju i čekaju na sertifikate, gubi se vrijeme i novac, a to se sve može izbjeći“, kazala je Davidović.

Istakla je važnost funkcionisanja regionalnih centara i zajedničkog poslovanja kompanija na više tržišta što može dodatno unaprijediti trgovinu i konkurentnost kompanija u regionu.

U okviru serije razgovora „Biznis iza scene: priče koje inspirišu”, koji donosi iskustva iskusnih i uspješnih privrednika iz Crne Gore i regiona, Radoje Cerović, psiholog i izvršni direktor CS&C razgovarao je sa Ivicom Tatarom, osnivačem i direktorom kompanije Logate. Tatar je govorio o nastanku kompanije, razvoju od malog tima usmjerenog na telekomunikacionu industriju do poslovanja na regionalnom tržištu i iskustvu širenja poslovanja van Crne Gore. Poručio je da obrazovanje i razvijanje sposobnosti razmišljanja i rješavanja problema ostaju od ključnog značaja, posebno za mlade koji će svoje karijere graditi u tehnološkom sektoru:

„Da bi vam vještačka inteligencija pomogla, morate da znate cijeli proces od početka do kraja. AI može da vas ubrza, ali ljudi koji znaju da misle i koji žele da uče i dalje će biti ključni“, kazao je Tatar.

U organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju i Privredne komore Crne Gore i uz podršku Evropske komisije, na marginama Konferencije održana je svečanost potpisivanja memoranduma o razumijevanju sedam industrijskih parkova i poslovnih zona sa Zapadnog Balkana sa partnerskim organizacijama iz Evropske unije (EU) čime je zvanično zaživjelo Partnerstvo industrijskih parkova Zapadnog Balkana i EU. Partnerstvo je, kao inicijativa koju je omogućilo Vijeće za regionalnu saradnju (RCC), dio regionalnih ekonomskih rezultata pripremljenih za predstojeći samit Berlinskog procesa 2026.

Inicijativa je zamišljena da ojača poslovne veze industrije iz regiona i EU, podrži integraciju u evropske lance vrijednosti i olakša razmjenu zelenih praksi između industrijskih parkova u regionu i Evropskoj uniji.

„Danas sklapamo partnerstvo industrijskih parkova sa Zapadnog Balkana i Evropske unije s jasnom svrhom, a to je da naše firme približimo evropskom industrijskom sektoru. Naši privrednici su već usko povezani sa evropskim tržištem. Sada je prilika da tu saradnju dodatno produbimo i pomognemo većem broju firmi sa Zapadnog Balkana da se uključi u evropske lance vrijednosti a onima koji već snabdijevaju evropske kupce da prošire svoje poslovanje,“ rekao je generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović.

„Danas otvaramo vrata saradnji. Sutra gradimo poslovne veze.“