Spoj poezije, muzike, vina i pozorišta: Sve je spremno za pete Godinjske zvjezdane noći
Peti festival „Godinjske zvjezdane noći“ biće održan od trećeg od petog jula u Godinju, u ambijentu Zadružnog doma i na otvorenom. Manifestacija slavi zavičaj, kulturnu baštinu, poeziju, vizuelnu umjetnost, uz dobro vino i gastronomske specijalitete. O tome kako teku pripreme, razgovarali smo sa jednim od organizatora, Nevenom Lekovićem.

Leković: Ja sam jedan organizatora, često kažem da sam „mali od palube“, onaj koji se trudi da stane iza onih koji su glavni u tome, zajedno sa Nenadom Raičevićem – iza Srđana, koji je naš rođak i pjesnik, čovjek koji je ustanovio ovaj festival u nekim drugim uslovima. Da stanem iza umjetničkog direktora manifestacije, Mirka Rakočevića i svih koji su zainteresovani da daju svoj doprinos. Da ne zaboravimo Dragana Lekovića koji je sve vrijeme uz Srđana, njegova desna ruka, čovjek koji je prevashodno u prva tri festivala podnio najveći teret. Ovih godina, naravno, uz nas, čini sve da festival bude što bolji i kvalitetniji.
Najavljen je bogat program. Možeš li nam reći po danima, kako će se odvijati?
Leković: Program je planiran tako da se dva dana održavaju pjesničke i književne večeri, dok je treći dan, koji smo uveli ove godine, predviđen za pozorišnu predstavu. Prvo veče, 3. jula, počinje izložbom Gorana Ćetkovića. Tu izložbu će otvoriti naš dugogodišnji prijatelj Milun Lutovac. Nakon toga, slijedi promocija romana „Bekos“ Enesa Halilovića, potom promocija knjiga Dada Topića i Srđana Marjanovića. Nadamo se da će njihovi muzički nastupi trajati po 15-20 minuta. Kruna prve večeri je dodjela književne nagrade „Kosarin vijenac“. Ta nagrada je ustanovljena prošle godine. Ove godine stručni žiri još nije odredio ko će biti laureat. To ćemo saznati na festivalu. Završni dio prve večeri je koncert naše rok grupe „AkademiA“, svi ste pozvani, znate kao Božo i društvo prže. Drugi dan je obično predviđen za krstarenje Skadarskim jezerom i promociju vinske tradicije Godinja. Riječ je o viševjekovnoj tradiciji, koja po malo zamire, ali ove godine smo na Novosadskom sajmu dobili potvrdu da postoji kvalitet u Godinju. Od deset predatih uzoraka, deset medalja krasi vitrine naših rođaka. Poslije toga će biti i promocija vinske tradicije, u podrumu Nenada Lekovića, koji je osvojio tri vrijedne nagrade na ovogodišnjem Novosadskom sajmu. Večernji program počinje oko osam, mada nije satnica konačno određena. Prvo će ići predavanje o biodiverzitetu Skadarskog jezera, nakon toga književno veče, gdje će se predstaviti Dragan Jovanović Danilov i Jasenka Lalović, te pjesnik Radomir Uljarević. Završni koncert te večeri je koncert Bilje Krstić i Bistrik orkestra.
Pominjao si i predstavu?
Leković: Predstava je na programu trećeg dana. Ime predstave je „Safra“, u njoj igraju Milica Šćepanović i Marija Labudović. Priča je o dvije prijateljice koje se sastaju nakon dužeg vremena i dogovaraju susrete srijedom, da popiju kafu, a te kafe se pretvore u pivo i onda idu neke životne priče. Značajno je spomenuti da se predstava igra van Zadružnog doma. Ideja je da se Godinje u narednom periodu kompletno aktivira za kulturni program. Ove godine to će biti blizu Starog mlina.
Zanimljiva lokacija. Pretpostavljam da ćete staviti putokaze za one koji nisu Godinjani?
Leković: Godinjani znaju gdje je Stari mlin. Taj mlin je jedan od sedam mlinova na potezu od starog magacina do zaseoka Lekovići. Postojalo je sedam mlinova i svi su radili na jednu vodu. To je bio izvor prihoda naših predaka. Nadam se da će neko u narednom periodu prepoznati značaj ovakvih lokacija i da će se potruditi da barem jedan od tih sedam mlinova dobije krov i postane zaštitni znak Godinja.
Ne možemo reći da Godinje nije prepoznato – Andrea Demirović je ovdje snimala spot.
Leković: Godinje ima određeni kvalitet i potencijal, ali nema dovoljnu vidljivost. Ima u turističkom pogledu, ali nema vezano za kulturu, bar ne onoliko koliko bi mi voljeli. U okolini Godinja postoje dva arheološka nalazišta – ranohrišćansko, Mijela i kasno rimsko Zlatni kuti, ima tih sedam i još dva mlina na nekim drugim lokacijama. Godinje ima arhitekturu koja je vezana i za Crnojeviće i Balšiće i za prolazak kneza Vladimira. Po predanju, dobilo je i ime po tome što je njemu godilo u Godinju. O revoluciji i o umjetnicima neki drugi put. O Veliši svi znaju. Imamo i dva akademika Lekovića. Imamo potencijala, nije dovoljno prepoznat, nismo dovoljno vidljivi, ali nadam se da će nešto od ovoga zaintrigirati nekog u institucijama, bez čije pomoći se selo ne može aktivirati u potpunosti.
Nakon svega ovoga, jasno je sa koliko ljubavi i posvećenosti se pristupilo pripremi festivala. Jeste li imali pomoć?
Leković: Ništa ne bi bilo bez angažmana rođaka i seljana – to je prva, inicijalna kapisla. Prve tri godine festival je bio prepoznat po tome što je bilo volje, sa malo načina. Bilo je šarma i duha. Kada je vaš kolega, Milan Vujović, rekao Srđanu: „Srđane, moraš nešto da uradiš, ovo ti je čista improvizacija“, uslijedio je odgovor: „Ma gdje improvizacija, Milane, ovo je improvizacija improvizacije“. Prošle godine su se seljani udružili i sredili prostor oko Zadružnog doma. Veliku pomoć je pružila Opština Bar, betoniran je taj prostor i odatle je sve krenulo malo ozbiljnije. Što se tiče ovogodišnjih sponzora, u prinicipu su sve to ljudi koji vole Godinje, prvo bih pomenuo one koji su tu, koji pomažu srcem i dušom, a da ne preskočim one koji su svih godina ovdje, naši Milan Vujović, Milun Lutovac, Mladen Zagarčanin. Vatrogasci su prošle godine pritekli u pomoć, a i ove godine su doveli do toga da je lokacija spremna. Emir Osmani besplatno je, zajedno sa dva radnika, prošle godine pomogao u betoniranju prostora. Ove godine, finansijski su pomogli Regionalni vodovod, Pošta Crne Gore, Nacionalni parkovi, Luka Bar, koja godinama pomaže, Kulturni centar, Turistička organizacija Bar, Elektroprivreda, VG Fiskal, Opština Bar, Sekretarijat za kulturu, Studio Petović – kao prijatelji će biti prisutni ove godine, raditi video i foto dokumentaciju, zatim Dr Zejnilović, Vodovod, Gradska televizija iz Podgorice, Komunalno preduzeće… Privatna lica – Vlatko Tomašević, Radovan Pobor, Darko i Luka Pajović, Marko Kosović… Vjerovatno sam nekoga preskočio pa molim da mi se oprosti, nije iz loše namjere.
Lijepo je vidjeti da cijelo Godinje radi najbolje što može da festival uspije.
Leković: Mislim da je to najveća dobit ovog festivala, što se jedna mala zajednica udružila da pomogne rođaku, a onda posredno i sebi. Nadam se da će od svega biti i neka ljepša priča i da ćemo više biti prepoznati na turističkoj, poljoprivrednoj i kulturnoj mapi, jer imamo dovoljno potencijala da se i dalje predstavljamo, ali uz pomoć šire zajednice.
Za nekoliko dana, vidimo se u Godinju.
Leković: Vidimo se u Godinju, čekamo vas uz kvalitetan program. Prve večeri biće i godinjskog vina, izvolite i nadam se da ćete uživati u petom, jubilarnom festivalu „Godinjske zvjezdane noći“.