Cilj uspostaviti sistem u kojem su potrošači bolje zaštićeni, a tržište uređenije
Pregovaračko poglavlje 28 Zaštita potrošača i zdravlja bavi se zaštitom ekonomskih interesa građana, bezbjednošću proizvoda i usluga, ostvarivanjem potrošačkih prava i unapređenjem javnog zdravlja.

Njegova suština je da Crna Gora uspostavi sistem u kojem su potrošači bolje zaštićeni, tržište uređenije, a zdravstvena politika usklađena sa standardima Evropske unije (EU).
To znači usklađivanje propisa o zaštiti potrošača, bezbjednosti proizvoda, informisanju kupaca, reklamacijama, garancijama i rješavanju sporova, ali i unapređenje sistema za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, borbu protiv raka i rijetkih bolesti, zaštitu mentalnog zdravlja i upravljanje ozbiljnim prijetnjama zdravlju stanovništva.
Cilj evropske politike u ovom poglavlju jeste da građani imaju visok nivo zaštite bez obzira na to gdje kupuju proizvode i usluge, kao i da se unaprijedi kvalitet života kroz efikasniju zaštitu javnog zdravlja. Propisi EU treba da obezbijede da potrošači dobijaju tačne i potpune informacije, da proizvodi na tržištu budu bezbjedni i da postoje djelotvorni mehanizmi za ostvarivanje prava u slučaju nepravilnosti.
Istovremeno, javno zdravlje zahtijeva saradnju institucija, prevenciju bolesti i sposobnost brzog i koordinisanog reagovanja na zdravstvene rizike.
Poglavlje 28 obuhvata dvije glavne oblasti – zaštitu potrošača i zaštitu javnog zdravlja.
Politika zaštite potrošača u EU ima za cilj očuvanje ekonomskih interesa građana, zaštitu od nepoštene poslovne prakse, obezbjeđivanje jasnih informacija o cijeni i karakteristikama proizvoda, kao i unapređenje prava u slučaju neispravne robe ili neispunjenih ugovornih obaveza. Poseban značaj imaju pravo na reklamaciju, odgovarajuće obeštećenje, vansudsko rješavanje sporova i pravo na jednostrani raskid ugovora u slučajevima predviđenim propisima. Zaštita se odnosi i na digitalno tržište, uključujući kupovinu digitalnog sadržaja i korišćenje digitalnih usluga.
Zaštita javnog zdravlja obuhvata prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, borbu protiv raka i rijetkih bolesti, sprečavanje bolesti zavisnosti od duvana, alkohola i droga, unapređenje mentalnog zdravlja, promociju zdrave ishrane i smanjenje zdravstvenih nejednakosti.
Crna Gora je Poglavlje 28 otvorila 16. decembra 2014. godine. Pregovori o ovom poglavlju privremeno su zatvoreni na Međuvladinoj konferenciji u Luksemburgu 15. juna. To predstavlja važan korak u procesu evropskih integracija, ali privremeno zatvaranje ne znači da je proces usklađivanja završen. Crna Gora i dalje mora da prati razvoj evropskog zakonodavstva, jača administrativne i inspekcijske kapacitete i obezbjeđuje da se usvojena pravila dosljedno primjenjuju u praksi.
Prava potrošača u Crnoj Gori na nivou EU standarda
Za potrošače: Poglavlje 28 treba da omogući građanima jasnija prava i efikasniju zaštitu kada kupe neispravan proizvod, dobiju nepotpunu ili netačnu informaciju ili smatraju da je trgovac prekršio svoje obaveze. Zaštita potrošača ne odnosi se samo na cijenu proizvoda, već i na njegov kvalitet, bezbjednost, garanciju, način reklamacije i mogućnost ostvarivanja prava kada dođe do spora.
Crnogorsko zakonodavstvo u oblasti zaštite potrošača usklađeno je sa standardima EU, uključujući zaštitu prilikom kupovine digitalnog sadržaja i korišćenja digitalnih usluga. To znači da se zaštita potrošača prilagođava savremenom tržištu, u kojem građani sve više kupuju putem interneta i koriste različite digitalne proizvode i usluge, naveo je vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Željko Tomović.
Ipak, važno je razlikovati pravo na reklamaciju zbog neispravnosti ili neusklađenosti proizvoda od situacije u kojoj se kupac jednostavno predomisli. Ako proizvod ne odgovara veličini, boji ili namjeni koju je kupac zamislio, trgovac nije automatski dužan da ga vrati ili zamijeni u svakoj situaciji. Takva mogućnost može zavisiti od politike trgovca, vrste kupovine i konkretnih zakonskih pravila. Kod kupovine na daljinu, uključujući internet kupovinu, postoje posebna pravila o pravu na odustanak, uz određene izuzetke.
Za građane je zato važno da sačuvaju račun, ugovor, garanciju i drugu dokumentaciju koja može biti potrebna prilikom reklamacije. Kada smatraju da su im prava povrijeđena, prvo treba da se obrate trgovcu i podnesu prigovor. Trgovac ima osam dana da odgovori na prigovor, nakon čega se potrošač, ukoliko problem nije riješen, može obratiti nadležnoj inspekciji, objasnila je glavna tržišna inspektorka, Marina Radulović.
Potrošačima je na raspolaganju i Centralni informacioni sistem za zaštitu potrošača, preko kojeg mogu podnijeti žalbu, inicijativu ili pitanje, kao i dobiti smjernice o daljem postupanju. Informacije o pravima, prijavljivanju nepravilnosti i nebezbjednim proizvodima dostupne su na portalu potrosac.me.
Za trgovce: Usklađivanje sa evropskim pravilima znači jasnije obaveze u vezi sa isticanjem cijena, oglašavanjem, izdavanjem računa, reklamacijama, garancijama i bezbjednošću proizvoda. Trgovci treba da obezbijede da informacije koje pružaju potrošačima budu tačne, razumljive i potpune, kao i da postupaju u skladu sa zakonskim rokovima i pravilima za rješavanje prigovora.
Među čestim nepravilnostima na tržištu su neistinito ili neadekvatno isticanje cijena, naročito tokom sniženja, neizdavanje računa i nepoštovanje obaveza iz garantnog lista. Tržišna inspekcija sprovodi redovne i ciljane kontrole, kao i nadzor na osnovu prijava potrošača, kazala je Radulović.
Usklađivanje sa pravilima EU može zahtijevati određena ulaganja u poslovanje, dokumentaciju, obuku zaposlenih i procedure za kontrolu proizvoda. Međutim, poštovanje propisa može doprinijeti većem povjerenju kupaca, boljoj reputaciji trgovca i ravnopravnijoj konkurenciji na tržištu.
Evropski standardi ne znače da trgovac uvijek mora da prihvati svaki zahtjev kupca. Oni znače da postoje jasna pravila o tome kada je reklamacija opravdana, koje obaveze trgovac ima i kako se utvrđuje odgovornost u konkretnom slučaju.
Za javno zdravlje: Drugi dio Poglavlja 28 odnosi se na zaštitu zdravlja stanovništva, prevenciju bolesti i unapređenje saradnje zdravstvenih institucija. Cilj je da Crna Gora bude sposobna da pravovremeno prepozna zdravstvene rizike, spriječi širenje zaraznih bolesti i koordinisano reaguje u slučaju ozbiljnih prijetnji koje mogu zahvatiti više država.
Evropska politika u ovoj oblasti obuhvata praćenje i kontrolu zaraznih bolesti, razmjenu informacija, borbu protiv raka i rijetkih bolesti, unapređenje mentalnog zdravlja i prevenciju bolesti povezanih sa štetnom upotrebom duvana, alkohola i droga. Značajna pažnja posvećuje se i zdravoj ishrani, prevenciji nezgoda izazvanih alkoholom, kao i zdravstvenim problemima povezanim sa zagađenjem životne sredine.
Mit vs. činjenica
Mit: „Zaštita potrošača postoji samo na papiru.“
Činjenica: Iako potrošači ponekad mogu imati utisak da njihova prava postoje samo formalno, podaci i iskustva nadležnih institucija pokazuju da postoje konkretni mehanizmi za njihovu zaštitu. Jedan od problema je nedovoljna informisanost građana o tome koja prava imaju i kome treba da se obrate kada smatraju da su ona povrijeđena. Zbog toga je uspostavljen Centralni informacioni sistem za zaštitu potrošača, koji omogućava građanima da unesu prigovor ili opišu problem, nakon čega se prijava usmjerava nadležnom organu. Potrošači takođe mogu podnijeti prigovor neposredno u trgovini, koristeći mobilni telefon, istakao je Tomović.
Da zaštita nije samo formalnost, ukazuju i podaci Tržišne inspekcije. Tokom prošle godine sprovedeno je više od devet hiljada kontrola koje su se odnosile na primjenu Zakona o zaštiti potrošača, dok je inspekcija primila oko 800 žalbi. Približno 80 odsto tih žalbi riješeno je u korist potrošača, navela je Radulović.
Postupak zaštite počinje obraćanjem trgovcu i podnošenjem prigovora. Trgovac je dužan da u roku od osam dana odgovori da li prigovor prihvata ili odbija. Ako potrošač nije zadovoljan odgovorom ili mu prigovor nije prihvaćen, može se obratiti Tržišnoj inspekciji, koja je dužna da prijavu zaprimi, razmotri i postupi po njoj u okviru svojih nadležnosti.
Mit: „EU pravila štite samo kupca, a trgovcima donose dodatne troškove.“
Činjenica: Evropska pravila o zaštiti potrošača ne podrazumijevaju samo obaveze trgovaca, već i stvaranje uređenijeg tržišta u kojem su pravila jasna i primjenjuju se na sve. Iako usklađivanje sa evropskim standardima može donijeti određene troškove, oni nijesu opterećujući i predstavljaju neophodan dio odgovornog poslovanja.
Poslovanje usklađeno sa propisima može biti prednost za trgovce jer povećava povjerenje potrošača u proizvode i usluge koje nude. Kada kupci znaju da su cijene jasno istaknute, da mogu ostvariti svoja prava i da postoje mehanizmi za rješavanje sporova, veća je vjerovatnoća da će imati povjerenja u trgovca i njegovo poslovanje, navodi Tomović.
Poštovanje zakonskih obaveza može smanjiti troškove povezane sa inspekcijskim nadzorom i utvrđenim nepravilnostima. Trgovci koji posluju u skladu sa propisima imaju manje prostora za situacije koje zahtijevaju dodatne kontrole i postupanje inspekcije. I trgovci i inspektori imaju svoje obaveze u procesu usklađivanja, a zajednički cilj je stvaranje uređenog tržišta spremnog za primjenu evropskih standarda, zaključila je Radulović.