Đukanović: Država ne haje za kršenje Ustava
Najveća šteta inicijativa za poništenje odluke o priznanju Kosova nije u tome što one mogu promijeniti spoljnu politiku Crne Gore, jer to ne mogu, već što pokazuju koliko su nam institucije i dalje slabe i koliko je poštovanje nadležnosti, zakona i Ustava često podređeno dnevnim političkim interesima, kazala je politikološkinja i docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, ističući da institucije države ne reaguju dovoljno odlučno kada se prelaze granice ustavnih nadležnosti.
Deklaraciju o poništenju odluke o priznanju Kosova usvojile su opštine Zeta i Pljevlja, a inicijative je podnijela Demokratska narodna partija. Stranka Milana Kneževića nije tu stala, već je najavila slične inicijative u drugim opštinama. Posljednji odgovor dobila je iz Nikšića, gdje je lokalna vlast odbila da usvaja deklaraciju, poručujući – „Nikšić nikad nije priznao Kosovo da bi ga morao otpriznavati“. Inicijativa se krajem jula pomenula i u hercegnovskom parlamentu, gdje je Pokret narodnog povjerenja uputio poziv predsjedniku Skupštine opštine i svim odborničkim klubovima da se ova tema uvrsti u dnevni red. Deklaracije nemaju pravnu snagu, ali u političkom smislu imaju cilj - pridobijanje glasova srpske nacionalnosti.
Nikoleta Đukanović kaže da ove odluke nemaju pravno dejstvo jer lokalne samouprave nemaju ustavnu niti zakonsku nadležnost da odlučuju o pitanjima spoljne politike.
“Priznavanje ili nepriznavanje država isključiva je nadležnost državnih organa i tu ne može postojati dilema. Međutim, iako nemaju pravnu snagu, one imaju političku težinu. Njihov cilj nije da promijene međunarodnopravni položaj Kosova, već da pošalju političku poruku i mobilišu određeni dio biračkog tijela kroz identitetske teme. To je još jedan primjer kako se pitanja spoljne politike koriste za unutrašnje političke obračune”, istakla je Đukanović.
Kazala je da ono što zabrinjava jeste činjenica da ovakve inicijative pokazuju da dio nosilaca javnih funkcija ili ne razumije granice svojih nadležnosti ili ih svjesno zanemaruje.
“To dodatno narušava institucionalni poredak i šalje poruku da se nadležnosti mogu tumačiti u skladu sa političkim interesima”, istakla je Đukanović.
Na pitanje da li resorni ministar treba da reaguje i zašto se toleriše takvo „ponašanje“ opština, ona je istakla da nadležno ministarstvo svakako treba da reaguje, prije svega kako bi zaštitilo ustavni i zakonski poredak.
“Ne zbog toga što ove odluke mogu proizvesti pravne posljedice, već zato što država mora jasno pokazati da postoji hijerarhija nadležnosti i da se ona mora poštovati. Nažalost, u Crnoj Gori već duže svjedočimo slabljenju institucionalne odgovornosti. Često se dešava da se ne poštuju ni zakoni, pa čak ni Ustav, bez ozbiljnih političkih ili pravnih posljedica. Kada izostane odgovornost, stvara se utisak da svako može postupati izvan svojih ovlašćenja ukoliko za to postoji politički interes. To je mnogo ozbiljniji problem od same deklaracije. Problem nije samo što pojedina opština usvaja, već činjenica da institucije države ne reaguju dovoljno odlučno kada se prelaze granice ustavnih nadležnosti”, poručila je Đukanović.