Inicijativu za razrješenje Mandića potpisalo 35 poslanika, traže da sjednica bude 24. septembra
Inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića potpisalo je 35 poslanika, a zatraženo je da sjednica na kojoj će se o tome raspravljati bude 24. septembra.
Inicijativu za smjenu Mandića pokrenula je Demokratska partija socijalista (DPS) i dostavila ostalim poslaničkim klubovima, a neposredan povod za podnošenje tog predloga je odluka Mandića da javno uputi saučešće povodom smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine.
Inicijativu je potpisalo 16 poslanika DPS-a, tri Evropskog saveza, šest Bošnjačke stranke, četiri poslanika Građanskog pokreta URA, kao i poslanici Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović i Mehmed Zenka.
Potpisnici inicijative su i nezavisni poslanici Nikola Janović i Miodrag Laković, poslanik Albanskog foruma Artan Čobi i poslanik Ilir Čapuni.
Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice na kojoj će se raspravljati o inicijativi za smjenu Mandića potpisalo je 29 poslanika.
U obrazloženju predloga za razrješenje, koji je dostavljen Skupštini, navodi se da funkcija predsjednika parlamenta podrazumijeva posebnu političku i institucionalnu odgovornost, kao i obavezu očuvanja ugleda i integriteta predstavničkog doma svih građana.
Ističe se da je iskazivanje pijeteta prema pravosnažno osuđenom ratnom zločincu, posebno prema osobi osuđenoj za genocid u Srebrenici, nespojivo sa odgovornošću koju nosi funkcija predsjednika parlamenta države koja je dužna da poštuje presude međunarodnih sudova, njeguje kulturu sjećanja i doprinosi pomirenju i dobrosusjedskim odnosima.
U predlogu je ocijenjeno da činjenica da je Mandić saučešće uputio u lično i partijsko ime ne mijenja njegovu institucionalnu odgovornost, jer istovremeno obavlja funkciju predsjednika Skupštine.
Ističe se da je i Evropska komisija poručila da veličanje ratnih zločinaca nije u skladu sa evropskim vrijednostima, dok je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske ocijenilo Mandićevo izražavanje saučešća neprihvatljivim i protivnim vrijednostima Evropske unije (EU).
“Kada postupak predsjednika Skupštine jedne države kandidata proizvodi ovakve reakcije institucija EU i susjedne države članice, onda se on više ne može predstavljati kao pitanje njegovih ličnih ili partijskih uvjerenja”, navodi se u predlogu.
Ocijenjeno je da je riječ o pitanju političke odgovornosti za ugled parlamenta i posljedice koje djelovanje njegovog predsjednika može imati po državne interese i evropski put Crne Gore.
U predlogu se navodi i da posljednji događaj nije izolovan slučaj, već nastavak načina obavljanja funkcije zbog kojeg je pitanje Mandićeve političke odgovornosti, kako tvrde podnosioci, već dva puta pokretano u aktuelnom sazivu.
U tom dokumentu ukazano je na probleme u organizaciji rada parlamenta i ostvarivanju njegove kontrolne funkcije, odnos prema državnim praznicima i simbolima Crne Gore, kao i korišćenje funkcije predsjednika Skupštine za promociju političkih i ideoloških stavova.
U predlogu je problematizovan i Mandićev odnos prema državnim praznicima, a kao primjer se navodi izostanak čestitke povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, kao i način organizovanja pojedinih manifestacija pod pokroviteljstvom Skupštine.
Ističe se da Crna Gora ulazi u odlučujuću fazu evropskih integracija i da članstvo u EU, osim ispunjavanja tehničkih uslova, podrazumijeva i jasnu posvećenost evropskim vrijednostima, suočavanju s prošlošću, poštovanju presuda međunarodnih sudova i dobrosusjedskim odnosima.
“Zbog toga smatramo da je posljednjim postupkom predsjednika Skupštine pređena granica nakon koje pitanje njegove odgovornosti više ne može biti relativizovano potrebom očuvanja parlamentarne većine ili političke stabilnosti”, navodi se u predlogu.
Zaključuje se da Mandić, zbog načina na koji obavlja funkciju, a posebno zbog postupka povodom smrti Ratka Mladića, nema politički i institucionalni kredibilitet neophodan za obavljanje funkcije predsjednika Skupštine.