Milatović: Odgovornost naše generacije da završimo evropski put do 2028.

Crna Gora treba da završi evropski put do 2028. godine i pokaže da Balkan može ostaviti stare podjele iza sebe, poručio je predsjednik Jakov Milatović, navodeći da je to odgovornost sadašnje generacije.

Milatović je, obraćajući se svjetskim liderima na Generalnoj debati 81. zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku, kazao da Evropska unija (EU) za Crnu Goru nije samo odredište, već put prožet vrijednostima kojem je država snažno posvećena.

„Naš cilj je jasan: da do 2028. godine ponosno gledamo kako se zastava Crne Gore vijori među zastavama država članica EU“, poručio je Milatović.

On je kazao da je evropska perspektiva Zapadnog Balkana potvrđena još na Samitu u Solunu 2003. godine, u vremenu kada je multilateralizam bio u usponu, EU otvarala vrata novim članicama, a Balkan izlazio iz sjenke ratova i podjela devedesetih.

Milatović je ocijenio da je međunarodno okruženje danas značajno drugačije i da međunarodni poredak ulazi u novu i neizvjesnu fazu.

„U takvim okolnostima proširenje EU predstavlja strateško vizionarstvo i jednu od najvažnijih investicija Evrope u mir, bezbjednost i dugoročnu stabilnost“, rekao je Milatović.

On je poručio da je budućnost čitavog Balkana u EU i dodao da je Crna Gora ponosna što predvodi proces evropskih integracija regiona i što je spremna da posluži kao primjer drugim državama kandidatima.

Prema njegovim riječima, značaj crnogorskog puta nije u tome što je bio bez teškoća, već u tome što pokazuje da je napredak moguć, da reforme daju rezultate i da demokratska politička kultura može mijenjati društva.

Milatović je podsjetio da su se ranije ove godine u Crnoj Gori okupili lideri iz cijele Evrope na Samitu EU-Zapadni Balkan, navodeći da je taj događaj pokazao dokle je država stigla i koliko je njena evropska budućnost blizu.

Kako je kazao, skup je poslao poruku i cijelom regionu da Balkan kroz saradnju, povezivanje, ekonomske prilike i evropske integracije može otvoriti novo poglavlje.

Govoreći o odgovornosti svoje generacije, Milatović je rekao da ona nije vezana samo za funkcije, već za mogućnost da se doprinese pomirenju, regionalnoj povezanosti, demokratskoj otpornosti i evropskoj budućnosti Zapadnog Balkana.

On je naglasio da trajno pomirenje ne može biti zasnovano na poricanju, selektivnom pristupu pravdi ili veličanju osuđenih za ratne zločine.

„Ono zahtijeva poštovanje presuda međunarodnih sudova i jednako dostojanstvo za svaku žrtvu, bez obzira na njen identitet ili porijeklo“, poručio je Milatović.

On je podsjetio da Crna Gora ove godine obilježava 20 godina članstva u UN i da je, svega nekoliko sedmica nakon obnove nezavisnosti, 28. juna 2006. godine postala 192. članica te organizacije.

„Dijete rođeno u Crnoj Gori te godine danas ima dvadeset godina“, rekao je Milatović.

Kako je naveo, čitava generacija odrastala je uz transformaciju Crne Gore – od novoobnovljene nezavisne države do zemlje koja danas nastoji da doprinese oblikovanju Balkana koji se ne definiše sukobima iz prošlosti, već prilikama budućnosti.

Milatović je podsjetio i na članstvo Crne Gore u NATO-u od 2017. godine, ocjenjujući da je ono doprinijelo ne samo bezbjednosti države, već i stabilnosti regiona.

On je kazao da je Crna Gora sačuvala dobre odnose sa susjedima i pokazala da multinacionalno, multivjersko i multikulturalno društvo može raznolikost pretvoriti u povjerenje, osjećaj pripadnosti i zajedničku svrhu.

Milatović je rekao da je Crna Gora transformisala ekonomiju i osnažila demokratske institucije, uz svijest da je pred njom još mnogo posla.

Govoreći o globalnim izazovima, on je poručio da međunarodna zajednica, u vremenu ratova, geopolitičkih rivalstava, klimatskih promjena i ubrzanog tehnološkog razvoja, mora obnoviti povjerenje u multilateralizam, međunarodno pravo i institucije koje treba da štite mir, bezbjednost i ljudsko dostojanstvo.

Milatović je podsjetio na crnogorsku izreku „Riječ čovjeka veže“, navodeći da ono što važi među ljudima mora važiti i među narodima.

On je kazao da su narodi svijeta u Povelji UN-a dali jedno od najvažnijih obećanja – da će „spasiti buduća pokoljenja pošasti rata“.

Milatović je upozorio da se, osam decenija kasnije, svijet i dalje suočava sa ratovima i sukobima koji odnose živote i raseljavaju milione ljudi.

Kako je naveo, u prošloj godini zabilježeno je 65 sukoba u kojima su bile uključene države, najviše od 1946. godine, dok je u organizovanom nasilju stradalo oko 240 hiljada ljudi, a broj prisilno raseljenih premašio 120 miliona.

„Povjerenje se stvara kada se preuzete obaveze poštuju, kada se pravila primjenjuju dosljedno, kada institucije postupaju odgovorno i kada pojedinac kroz svoj svakodnevni život svjedoči stvarnim benefitima međunarodne saradnje“, kazao je Milatović.

On je rekao da Crna Gora ostaje pouzdan, kredibilan i dosljedan partner, posvećen multilateralnom sistemu utemeljenom na Povelji UN-a i usaglašenom sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

Milatović je kazao da sukobi, klimatske promjene, vještačka inteligencija i nove tehnologije postaju sve snažnije povezani i da nacionalni okviri pojedinačno ne mogu odgovoriti na izazove koji prelaze državne granice.

„Odgovor nije u povlačenju iz multilateralizma, već u kreiranju njegovog djelotvornijeg oblika“, rekao je Milatović.

On je kazao da Crna Gora snažno podržava reformsku agendu UN-a i izgradnju organizacije koja će biti djelotvornija, agilnija, pristupačnija i finansijski održivija.

Milatović je naveo da reforma mora ojačati sposobnost UN-a da daje konkretne rezultate u sprečavanju sukoba, zaštiti ljudskih prava i sloboda, održivom razvoju i odgovoru na humanitarne krize.

Prema njegovim riječima, Savjet bezbjednosti UN mora pokazati veću djelotvornost, širu zastupljenost, odgovornost i transparentnost.

Govoreći o pravu veta, Milatović je kazao da njegovo korišćenje mora podrazumijevati „težinu savjesti“, naročito u situacijama velikih stradanja i masovnog gubitka civilnih života.

„Povelja Ujedinjenih nacija mora ostati naša zajednička polazna tačka. Možete računati na Crnu Goru kao konstruktivnog partnera u tim nastojanjima“, poručio je Milatović.

Govoreći o ratu u Ukrajini, on je ponovio da Crna Gora ostaje posvećena podršci toj državi i pozdravlja kredibilne diplomatske napore usmjerene ka okončanju rata.

„Vjerujemo da se pravedan i trajan mir mora postići kroz dijalog i diplomatiju“, rekao je Milatović.

Kada je riječ o Bliskom istoku, Milatović je kazao da odgovornost međunarodne zajednice u Gazi počinje zaštitom ljudskih života i da civili moraju biti zaštićeni, a humanitarna pomoć sigurno i nesmetano stizati do onih kojima je najpotrebnija.

On je poručio da Izraelci zaslužuju trajnu bezbjednost, a Palestinci dostojanstvo, slobodu i održivu sopstvenu državu.

Milatović je rekao da Crna Gora podržava rješenje o dvije države, kojim bi Izrael i nezavisna i održiva Palestina živjeli jedni pored drugih u miru i bezbjednosti, uz međusobno priznavanje.

On je naveo da razoružanje Hamasa ostaje važan element održivog dogovora i da cijeli proces mora biti zasnovan na punom poštovanju međunarodnog humanitarnog prava.

„Različiti sukobi nose različite istorijske korijene. Ali na ljudsko dostojanstvo ne smiju se primjenjivati dvostruki aršini. Isto važi za primjenu međunarodnog prava“, kazao je Milatović.

On je upozorio da međunarodna zajednica ne smije dozvoliti da budu zaboravljeni sukobi koji privlače manje pažnje, navodeći Sudan, Mjanmar i Haiti.

Milatović je kazao da su ljudska prava u srcu društva koje Crna Gora gradi i međunarodnog poretka za koji se zalaže, što podrazumijeva borbu protiv diskriminacije i govora mržnje, kao i očuvanje nezavisnih institucija, slobodnih medija i civilnog društva.

Govoreći o multietničkom, multivjerskom i multikulturalnom karakteru Crne Gore, on je rekao da raznolikost nije izazov kojim treba upravljati, već snaga i bogatstvo koje treba čuvati.

„Povjerenje nije odsustvo razlika, već sposobnost da s tim razlikama živimo, ne dozvoljavajući im da prerastu u podjele“, poručio je Milatović.

On je poseban dio obraćanja posvetio budućim generacijama, navodeći da će odluke koje se danas donose u oblasti mira, tehnologije i klimatskih politika odrediti živote onih koji tek dolaze.

Milatović je kazao da mladi ne smiju biti samo posmatrači odluka koje se tiču njihove budućnosti.

„Oni u njihovom stvaranju moraju imati svoj glas“, rekao je Milatović.

On je obrazovanje označio kao jedan od najvažnijih instrumenata za stvaranje društva budućnosti, navodeći da ono mladima pruža znanje, kritičko mišljenje i vrijednosti potrebne da grade bolji svijet.

„Rođen sam i školovan u Crnoj Gori. Upravo mi je obrazovanje dalo priliku da studiram i radim u inostranstvu, da učim od drugih zemalja i institucija, te da se na kraju vratim kući kako bih služio svojoj državi“, kazao je Milatović.

Kako je naveo, mjesto u kojem je dijete rođeno nikada ne smije određivati granice onoga što ono može postati.

„Naša je odgovornost da proširimo te mogućnosti: da gradimo škole koje inspirišu, institucije koje prepoznaju talenat, ekonomije koje nagrađuju ideje i rad, te društva u kojima mladi ljudi imaju razlog da ostanu, a oni koji su otišli razlog da se vrate“, rekao je Milatović.

Govoreći o vještačkoj inteligenciji i novim tehnologijama, on je kazao da one donose ogromne mogućnosti, ali i odgovornost da tehnološka transformacija ostane usmjerena na čovjeka i zasnovana na pravima.

„Tehnologija mora ostati u službi čovječanstva, nikada obrnuto“, poručio je Milatović.

On je rekao da klimatske promjene zahtijevaju istu vrstu dugoročne odgovornosti i podsjetio na identitet Crne Gore kao ekološke države.

Milatović je kazao da crnogorske planine, rijeke, šume i Jadransko more nijesu samo prirodni resursi, već dio nacionalnog bića i zalog budućim pokoljenjima.

Podsjećajući da je Crna Gora prije dvije decenije stupila u Generalnu skupštinu UN na početku novog poglavlja svoje istorije, Milatović je kazao da je država u međuvremenu izgradila institucije, učvrstila mjesto na međunarodnoj sceni, osnažila ekonomiju i demokratiju i stigla pred prag članstva u EU.

„Naša transformacija nije okončana, ali je njen pravac jasno trasiran“, rekao je Milatović.

On je kazao da očekuje da će, kada nova generacija crnogorskih predstavnika za 20 godina bude u Generalnoj skupštini UN, moći da kaže da je Crna Gora iskoristila istorijski trenutak, zaokružila evropski put i doprinijela da region ostavi stare podjele iza sebe.

„A iznad svega, da smo im dali više prilika nego što smo ih imali mi sami“, poručio je Milatović.

On je zaključio da je krajnja odgovornost lidera ne samo da upravljaju sadašnjošću, već da šire mogućnosti za budućnost.

„Crna Gora će nastaviti da daje svoj doprinos navedenom kod kuće, u našem regionu i ovdje, u Ujedinjenim nacijama“, zaključio je Milatović.