RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Politika Autor: N.D. Izvor: mina

Skupština utvrdila Nacrt ustavnih amandmana 23 i 24

Skupština Crne Gore utvrdila je danas Nacrt amandmana 23 i 24 na Ustav, kojima je predviđena provjera integriteta kandidata za mandatara i članove Vlade, kao i dvotrećinska većina za donošenje zakona kojima se uređuje to pitanje.

Foto: Screenshot/Skupština Crne Gore/Mina
Foto: Screenshot/Skupština Crne Gore/Mina

Nacrt ustavnih amandmana podržala su 54 poslanika, dok nije bilo protiv ni uzdržanih.

Amandmanom 23 na Ustav Crne Gore predviđeno je da se, prije predlaganja mandatara i kandidata za članove Vlade, sprovede provjera integriteta radi utvrđivanja rizika od sukoba interesa i preduzimanja mjera za njegovo otklanjanje, u skladu sa zakonom.

Predviđeno je da kandidat koji odbije da učestvuje u provjeri integriteta, ili kod kojeg se utvrdi rizik od sukoba interesa koji nije otklonjen na zakonom propisan način, ne može biti predložen za mandatara, odnosno člana Vlade.

Amandmanom 24 predviđeno je da Skupština dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika odlučuje o zakonima kojima se uređuju izborni sistem, imovinska prava stranaca i integritet kandidata za mandatara i članove Vlade.

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je na sjednici Skupštine da provjera integriteta podrazumijeva spremnost da se neko odrekne privatnog interesa, ukoliko želi da vrši javnu funkciju.

“Ovaj ustavni model je ne samo korak ka zatvaranju poglavlja 23 nego i korak ka izgradnji čvrstog sistema u kojem se nikom ne vjeruje na riječ. Ovaj ustavni model traži da se neko odredi – hoće li da vrši najvažniju državnu funkciju, ili će da posluje sa državom, ne može oboje”, naveo je Koprivica.

Prema njegovim riječima, državna funkcija nije poslovna prilika niti alat za zaštitu privatnog biznisa.

“Dakle ne otvara ovo polje ni za kakvu prezumpciju krivice niti za političku diskvalifikaciju”, naveo je Koprivica.

Poslanica Nove srpske demokratije i predsjednica Ustavnog odbora, Jelena Božović, rekla je da su ove izmjene važne za zatvaranje Poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, kao i da vjeruje da će imati najmanje 54 glasa za usvajanje Nacrta amandmana.

Ona je kazala da će javna rasprava, tokom koje će svi zainteresovani subjekti moći da daju predloge, sugestije i mišljenja, trajati 30 dana. 

“Ustavni odbor će se o tome na kraju izjasniti, pripremiti konačan predlog amandmana i uputiti ga Skupštini na konačno izjašnjavanje”, navela je Božović.

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić upozorio je da bi eventualno povezivanje ustavnih promjena sa izmjenama izbornog zakonodavstva i uvođenjem garantovanih mandata za pripadnike manjinskih naroda moglo otvoriti prostor za etnofederalizaciju Crne Gore.

Mikić je, tokom rasprave u Skupštini, kazao da je URA podržala ustavne promjene koje se odnose na Sudski i Tužilački savjet, kao i ograničavanje imuniteta premijera i članova Vlade za krivična djela protiv službene dužnosti, ali da postoje pitanja koja zahtijevaju dodatna pojašnjenja.

„Ono što je mene zabrinulo i što bih volio da mi neko danas odgovori jeste da li se ove izmjene Ustava u dijelu integriteta koriste za političke trgovine“, rekao je Mikić.

On je podsjetio da su se u javnosti pojavile informacije da su predstavnici dijela manjinskih partija, kao uslov za podršku ustavnim promjenama, tražili izmjene Zakona o morskom dobru, ali i promjene izbornog zakonodavstva kojima bi se uveli garantovani mandati za manjinske narode.

Mikić je ocijenio da bi takav pristup mogao biti problematičan, ukoliko bi se ustavne promjene koristile kao sredstvo za postizanje političkih dogovora o izbornim pravilima.

„Mislim da je to jedna vrlo opasna stvar, ako se promjene Ustava koriste za promjene izbornih zakona, pogotovo što bi bilo kakve promjene izbornih zakona, na način da se bilo kome garantuju mandati, mogle biti uvod u etnofederalizaciju Crne Gore“, rekao je Mikić.

On je naglasio da Crna Gora, koja je Ustavom definisana kao građanska država, ne bi trebalo da ide putem dodatnih etničkih i nacionalnih podjela.

Govoreći o izbornom zakonodavstvu, Mikić je podsjetio da je URA u aprilu predložila izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, ističući da je jedan od ključnih predloga bio da se pripadnicima romskog naroda omoguće ista izborna pravila i sniženi izborni prag od 0,35 odsto kakav trenutno važi za hrvatski narod.

Kao drugi važan predlog, Mikić je izdvojio promjenu izbornog sistema i uvođenje otvorenih izbornih lista, koje bi građanima omogućile da, osim političke partije, biraju i konkretne kandidate koji će ih predstavljati u parlamentima.

„Ja mislim da integritet svakog od nas treba da određuju građani na izborima, ne određeni zakoni, ne određene administrativne, pravne ili neke druge procedure i mehanizmi“, istakao je Mikić.

On je rekao da nema ništa protiv toga da se kroz Zakon o Vladi propišu određeni mehanizmi koji se odnose na konflikt interesa.

“Ali mislim da integritet svakog od nas treba da određuju građani, direktnim biranjem kandidata sa određene izborne liste, jednog ili više njih, na državnom ili lokalnom nivou, za koje smatraju da bi ih najbolje predstavljali. To bi onda bio puni smisao integriteta o kojem se dosta govori u prethodnom periodu“, kazao je Mikić.

Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj je, reagujući na navode Mikića, kazao da nema nikakvog uslovljavanja manjinskih partija u vezi sa podrškom ustavnim promjenama.

„Dakako da ima razgovora, da se poštuje sporazum koji je napravljen prije tri godine u tom pravcu, ali uslovljavanja za nešto što su očekivanja za evropske integracije od manjina nema“, rekao je Camaj.