Štoker: Bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja EU
Bilateralna pitanja ne smiju uticati na pristupanje država Evropskoj uniji (EU) i usporavati taj geopolitički izuzetno važan proces, poručio je austrijski kancelar Kristijan Štoker.

On je, na konferenciji za novinare na Samitu lidera Berlinskog procesa, koji se danas održava u Budvi, kazao da mu je velika čast što Austrija sljedeće godine ponovo preuzima predsjedavanje Berlinskim procesom.
“To pokazuje da smo pouzdan partner Zapadnog Balkana, baš kao i naši njemački prijatelji”, istakao je Štoker.
Prema njegovim riječima, Berlinski proces pokazao se uspješnim.
“Približio je Zapadni Balkan EU, osnažio regionalnu saradnju i pokazao da evropska integracija donosi građanima vidljive koristi i prije samog učlanjenja”, kazao je Štoker.
On je dodao da će njihovi prioriteti tokom predsjedavanja biti mladi, pomirenje i regionalna saradnja.
Štoker je poručio da region mora jačati veze, međusobno i sa EU.
“Nema zajedničke budućnosti bez osvrtanja na prošlost i bez povjerenja među društvima. Za to su potrebni politička hrabrost, strpljenje i konkretna djela”, dodao je Štoker.
Austrija, kako je kazao, postavlja ambiciozne ciljeve.
“Ipak, odlučujući korak morate napraviti vi u samom regionu”, poručio je Štoker.
On je kazao da su spremni na blisku saradnju sa svim partnerima kako bi 2027. bila uspješna godina za Zapadni Balkan.
“Još par riječi o našem domaćinu: prvi put od 2013. godine, nova članica EU je na pomolu”, rekao je Štoker.
Kako je naveo, Austrija u potpunosti pruža podršku Crnoj Gori.
“Vaš skoriji ulazak u EU bio bi više nego zaslužen. Istovremeno, to bi bio podsticaj za čitav region i važan dokaz kredibiliteta EU”, naveo je Štoker.
On je kazao da obećanje iz Soluna od prije 23 godine konačno mora biti ispunjeno.
“Ono što sam prošle sedmice rekao na Evropskom savjetu u Briselu, rado ponavljam i ovdje - bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja, ona ne smiju usporavati ovaj geopolitički izuzetno važan proces”, poručio je Štoker.
Crnogorski premijer Milojko Spajić kazao je da su odnosi Crne Gore i Hrvatske važni za cijeli region, a ne samo za evropske integracije, jer je važno poslati poruku da je pomirenje u regionu moguće.
On je, odgovarajući na pitanje novinara mogu li otvorena pitanja sa Hrvatskom prolongirati zatvaranje pregovaračkih poglavlja, rekao da vjeruje da su izazovi premostivi.
„Ubijeđeni smo da će biti mudrosti na svim stranama, od svih 27 država članica, da se razumije koliko je bitno da Crna Gora zatvori sva poglavlja ove godine i da, nadam se, budemo dio EU 2028. godine“, rekao je Spajić.
On je istakao da je Berlinski proces tokom prethodnih godina pokazao da, uprkos razlikama i otvorenim pitanjima, Zapadni Balkan može da pronađe zajednički interes i da kroz dijalog, međusobno povjerenje i konkretne rezultate gradi evropsku perspektivu.
„Vjerujem da smo ovogodišnjim predsjedavanjem dali važan doprinos tom cilju“, naveo je Spajić.
On je kazao da vjeruje da je i ovogodišnjim predsjedavanjem poslata jasna poruka da evropska integracija Zapadnog Balkana nije samo strateško opredjeljenje regiona, već zajednički interes cijele Evrope.
„U tom procesu Crna Gora želi da bude pouzdan partner, ali i primjer da se dosljednim reformama, političkom odlučnošću i konkretnim rezultatima može ostvariti napredak“, poručio je Spajić.
On je ukazao na značaj saradnje sa Njemačkom i Austrijom, koje su, kako je naveo, među najvažnijim partnerima Crne Gore, kako na evropskom putu, tako i u razvoju bilateralnih odnosa.
„Naše partnerstvo ne posmatramo isključivo kroz podršku evropskoj integraciji. Želimo da dodatno razvijamo ekonomsku saradnju, investicije, trgovinsku razmjenu, turizam, obrazovanje i povezivanje naših građana“, kazao je Spajić.
On je čestitao Austriji i Štokeru na preuzimanju predsjedavanja Berlinskim procesom.
„Njemačkoj i kancelaru Mercu zahvaljujem na povjerenju, snažnoj podršci i kontinuiranoj posvećenosti evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana“, naveo je Spajić.
Berlinski proces, kako je kazao Spajić, ostaje jedan od najvažnijih izraza te posvećenosti i dodao da vjeruje da će njegova uloga biti jednako značajna i u godinama koje dolaze.
„Nadam se da će naš naredni susret u ovom formatu biti prilika da zajedno obilježimo još jedan istorijski korak – potpisivanje Ugovora o pristupanju Crne Gore EU. Bio bi to uspjeh ne samo naše zemlje, već i snažna potvrda kredibiliteta politike proširenja i zajedničke evropske budućnosti kojoj težimo”, istakao je Spajić.
Njemački kancelar Fridrih Merc kazao je da zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi – kako geografski, tako i politički.
“Dugo vremena, ovo je bila samo fraza korišćena u kitnjastim govorima. Međutim, posljednjih mjeseci konačno smo uspjeli da ostvarimo konkretan napredak”, dodao je Merc.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je na dobrom putu da se uskoro pridruži EU, a ostali treba da slijede taj primjer.
“Uoči samita Zapadnog Balkana i EU u junu, zajedno sa predsjednikom Francuske, iznio sam predloge o tome kako možemo postići brži i značajniji napredak. Poruka je bila jasna: gdje god je to moguće, želimo da olakšamo ono što nazivamo „postepenom integracijom”, korak po korak približavajući ove zemlje EU”, naveo je Merc.
On je rekao da današnji sastanak šalje upravo takav signal.
Merc je kazao da žele da održe postojeći zamah proširenja EU.
Kako je naveo, EU mora da raste ukoliko želi da ojača svoj suverenitet u današnjem svijetu i da bude prepoznata kao samostalna globalna sila.
"Istovremeno, mora biti jasno da politička volja mora poteći iz samog regiona. I reforme, posebno one koje se tiču vladavine prava, predstavljaju neophodan preduslov za svaki napredak”, poručio je Merc.
On je kazao da Berlinski proces, u cjelini, daje opipljive rezultate – naročito u pogledu stvaranja perspektiva za mlade generacije, povezivanja industrijskih zona, integracije telekomunikacionog sektora, poboljšanja uslova za investiranje i podrške startap kompanijama.
“U vrijeme polarizacije, ključno je da ove zemlje ne koračaju ovim putem same, da one napreduju zajedno sa svojim susjedima”, rekao je Merc.
Odgovarajući da na pitanje novinara o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske u kontekstu proširenja, Merc je rekao da su prošle sedmice u Briselu razgovarali na tu temu.
“Razgovarao sam sa hrvatskim premijerom (Andrejem Plenkovićem). Imali smo intenzivne razgovore na tu temu. Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće predstavljati smetnju članstvu Crne Gore u EU”, rekao je Merc.
Merc je podsjetio i da su u Crnoj Gori donesene konkretne odluke kako bi se taj put u razgovorima otvorio.
Na pitanje novinara o pridruživanju država po principu “korak po korak” i koje države bi se na taj način mogle pridružiti Uniji, Merc je rekao da su i danas na sastanku razgovarali o pojedinačnim državama na Zapadnom Balkanu.
“Očigledno je da neke zemllje na Zapadnom Balkanu doživljavaju porast tenzija, a posljednjih sedmica vidjeli smo neke događaje kojima se doliva ulje na vatru”, rekao je Merc.
On je podsjetio da su on i predsjednik Francuske Emanuel Makron tokom ljeta predložili princip “korak po korak” za priključenje EU koje podrazumijeva privremenu fazu tokom koje država još nije članica, ali može da učestvuje u pojedinim oblastima.
“Prošle sedmice smo o tome govorili na sastanku Evropskog savjeta i imali pozitivnu reakciju i podršku Zapadnog Balkana”, rekao je Merc.
Prema njegovim riječima, zemljama poput Crne Gore može se pružiti i konkretna evropska perspektiva.
“Odnosno uvjerenje da će postati 28 članica 2028. godine. Vjerujem da je to realistično”, rekao je Merc.