Za Crnu Goru 2026. ključna godina
Iz civilnog sektora upozoravaju da to što se predlogom pristupanja EU predviđa usvajanje oko 500 akata predstavlja rizik da se evropske integracije svedu na administrativnu vježbu, bez stvarne reforme sistema.
(Foto: RTCG)
Godina 2026. centralna je za evropske integracije Crne Gore i dinamika pregovora mora biti, kako je i planirano, vrlo ambiciozna, ali i realistična, kaže za naš radio poslanik PES-a i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije Jovan Subotić.
"Dinamika je vrlo naporna i izuzetno je važno da svi poslanici iz svih poslaničkih klubova u ovom trenutku izbrišu granice između vlasti i opozicije i budu na istoj talasnoj dužini. Ovo je najveći prioritet i oni koji pokušavaju na razne načine da ugroze ovaj prioritet ne žele dobro ovom narodu, već samo određenim ličnim interesima", rekao je Subotić.
U ovom trenutku ne smije se izgubiti iz vida da je ovo generacijska prilika koja se ne pruža često – naglašava Subotić.
On dodaje da je velika sreća što Vlada ozbiljno shvata ovaj proces i što se uspješno zatvaraju pregovaračka poglavlja, što je, kako navodi, potvrđeno i zatvaranjem još jednog poglavlja.
"U ovoj godini očekujemo tri međuvladine konferencije i zatvaranje još 20 poglavlja. Evropski partneri su na istoj talasnoj dužini sa nama, daju nam vjetar u leđa i optimistično gledaju na našu dinamiku, tako da nema razloga da sami sumnjamo u sebe ili da mislimo da naši rezultati ne mogu biti postignuti. Oni zaista mogu biti ostvareni, ali jedinstvom jedne male države, koju čini nešto više od 600.000 građana", poručio je Subotić.
Da treba iskoristiti povoljan trenutak i međunarodne okolnosti koje idu u prilog Crnoj Gori, smatra i poslanik HGI-a i član Odbora za evropske integracije Adrian Vuksanović.
"Nalazimo se u izuzetno važnom trenutku i ovu godinu moramo iskoristiti na najbolji mogući način kako bismo uskoro postali članica Evropske unije. S druge strane, vidjećemo koliko su mnogi iskreni na političkoj sceni kada je riječ o evropskom putu", rekao je Vuksanović.
Za Andreu Popović iz Mreže evropskih politika (MASTER) upozorava da to što se novim Programom pristupanja EU predviđa usvajanje velikog broja propisa tokom ove godine predstavlja rizik da se evropske integracije svedu na administrativnu vježbu, bez stvarnih reformi.
"Postoji opasnost da dođemo u situaciju u kojoj se zakoni usvajaju brže nego što institucije mogu da ih sprovedu. To može stvoriti privid napretka, ali ne i stvarni napredak. Dodatni problem je politički kontekst, jer u uslovima nestabilne parlamentarne većine i čestih političkih tenzija postoji rizik da se evropska agenda instrumentalizuje za dnevno-političke potrebe", rekla je Popović.
Kako zaključuje Popović, uspjeh novog plana pristupanja ne može se mjeriti samo brojem zatvorenih poglavlja, već time da li su zakoni koje Skupština usvoji primjenjivi, da li institucije rade svoj posao i, što je najvažnije, da li građani osjećaju konkretne promjene u svakodnevnom životu.