Evropska komisija: Paket proširenja za 2026. pokazuje da posvećenost reformama donosi napredak ka članstvu u EU

Evropska komisija usvojila je danas godišnji Paket proširenja, u kojem se daje pregled napretka koji su partneri u procesu proširenja ostvarili tokom protekle godine i utvrđuju reformski prioriteti za naredni period.

Proširenje je jedna od najznačajnijih politika EU, koja doprinosi učvršćivanju mira, stabilnosti i prosperiteta širom kontinenta. Čvrsto utemeljena na principu zasluga, vjerodostojna politika proširenja sve više je i ulaganje u kolektivnu sigurnost Evrope.

Ovogodišnji paket pokazuje da kontinuirani reformski napori donose konkretan napredak ka članstvu u EU, o čemu svjedoče primjeri Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine. Ove četiri države su ostvarile napredak u pristupnim pregovorima, otvaranjem klastera i privremenim zatvaranjem pregovaračkih poglavlja dosad nezabilježenom dinamikom. Komisija je ove godine predstavila finansijski paket za pristupanje Crne Gore, a rad na pristupnom ugovoru uveliko je u toku. U cilju nastavka ovog procesa, a u skladu s najavom predsjednice Ursula Fon der Lajen u Govoru o stanju Unije za 2026, Komisija danas predstavlja indikativne mape puta za četiri države koje su najviše odmakle u pregovorima, s konkretnim ključnim etapama za narednu godinu.

„Značajan napredak koji su pojedine države kandidatkinje ostvarile tokom protekle godine omogućava nam da obećanje proširenja pretočimo u stvarnost. Sada predlažemo skup indikativnih mapa puta za države koje su najviše odmakle u pregovorima – Crnu Goru, Albaniju, Ukrajinu i Moldaviju. One su jasan putokaz za narednu godinu i sidro prestojećih pregovora. Korak po korak, gradimo potpuniju i snažniju Uniju.“,  izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Izvještaji pokazuju da dinamika reformi, naročito u oblastima demokratije, vladavine prava i temeljnih prava, zajedno s političkim opredjeljenjima u oblasti sigurnosti i odbrane, te napretkom ka ekonomskoj konvergenciji, neposredno utiče na brzinu pristupnog procesa svakog partnera. Reforme, investicije i postepena integracija partnera u procesu proširenja već jačaju sposobnost Unije da zaštiti svoje interese, smanji ranjivosti i stvori nove prilike. Kako bi se ove koristi u najvećoj mogućoj mjeri ostvarile i prije pristupanja, Komisija danas predstavlja i zajednički okvir za postepenu integraciju, čiji je cilj dalje produbljivanje integracije u strateškim sektorima, kao što su energetika, saobraćaj, digitalna sfera i odbrana. Time će postepena integracija postati strukturiranija i koherentnija.

Kako partneri u procesu proširenja napreduju na reformskom putu, EU mora biti spremna da ih primi u članstvo i da prati dinamiku njihovog napretka. Nedavnom Komunikacijom „Priprema za širu Uniju“, Komisija je postavila temelje kako bi osigurala da veća Unija istovremeno bude snažnija, otpornija i djelotvornija.

U izvještaju se navodi da je Crna Gora ostvarila izuzetan napredak ka pristupanju EU, pri čemu je do sada privremeno zatvorila 21 pregovaračko poglavlje. Uz saglasnost država članica, Crna Gora bi mogla privremeno zatvoriti i preostala poglavlja do kraja ove godine. Rad na pristupnom ugovoru Crne Gore, koji je u toku, kao i usvajanje zaključaka Savjeta o finansijskom paketu za pristupanje države EU, potvrđuju da se Crna Gora približava završnoj fazi pristupnog procesa. Kontinuirani reformski napori i širok politički konsenzus i dalje su od ključnog značaja za evropsku budućnost države.

Albanija nastavlja da ostvaruje napredak ka pristupanju EU. Tokom izvještajnog perioda otvorila je posljednji preostali klaster i ispunila privremena mjerila u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, čime je otvoren put za privremeno zatvaranje četiri poglavlja. Sada su potrebni dalji napori u svim preostalim poglavljima. Ostvarivanje ambicioznog, ali dostižnog cilja Albanije da zaključi pristupne pregovore do 2027. zahtijeva održavanje dinamike reformi i podsticanje inkluzivnog političkog dijaloga. Za očuvanje te dinamike neophodno je brzo sprovođenje kvalitetnih reformi povezanih s evropskim integracijama. Istovremeno, tokom izvještajnog perioda zabilježena je najveća građanska mobilizacija u državi od početka njene demokratske tranzicije. Pristupanje EU proces je koji zahtijeva angažovanje cjelokupnog društva i konstruktivan dijalog.

Moldavija je nastavila da ostvaruje stabilan napredak na putu ka članstvu u EU, otvorivši četiri klastera tokom protekle godine. Komisija i dalje ocjenjuje da je Moldavija ispunila uslove za otvaranje svih preostalih klastera. Moldavija je intenzivirala usklađivanje svog zakonodavstva s pravnom tekovinom EU u svim pregovaračkim poglavljima i ostvarila dodatni napredak u ključnim reformama u oblasti vladavine prava. Takođe je ostvarila veoma značajan napredak ka ispunjavanju privremenih mjerila u okviru klastera Osnove. Sada je važno da Moldavija održi postojeću dinamiku reformi kako bi mogla da ostvari svoj ambiciozan, ali dostižan cilj da zaključi pristupne pregovore do početka 2028.

Ukrajina ostaje posvećena svom putu ka članstvu u EU uprkos izazovima izazvanim ruskim agresorskim ratom, otvorivši tokom protekle godine četiri klastera. Komisija i dalje ocjenjuje da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje svih preostalih klastera. Ukrajina je nastavila da ostvaruje napredak u ključnim sektorskim reformama. Njen institucionalni okvir za borbu protiv korupcije i dalje je djelotvoran, a specijalizovane antikorupcijske institucije nastavljaju da rade uglavnom nezavisno i efikasno. Fokus sada treba staviti na ispunjavanje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava, kao i na sprovođenje mapa puta koje se odnose na vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i reformu javne uprave, te akcionog plana za nacionalne manjine. Važno je da Ukrajina nastavi da ubrzava dinamiku reformi kako bi stvorila uslove za ostvarivanje svog ambicioznog cilja da zaključi pristupne pregovore do kraja 2028.

Srbija nije ostvarila suštinski napredak u pristupnim pregovorima. Izvještajni period obilježila je sve izraženija polarizacija društva, uključujući i u predizbornom kontekstu. Iako je Srbija ostvarila napredak u usklađivanju s pravnom tekovinom EU i tehničkim standardima, negativni trendovi u oblastima koje čine osnove pristupnog procesa bili su u suprotnosti s deklarisanim ciljem vlasti da zemlja pristupi EU, kao i s vrijednostima na kojima se zasniva evropski put Srbije. Stepen usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (ZVSP) ostao je nizak. Srbija takođe treba da ispuni sve obaveze koje proističu iz Dijaloga uz posredovanje EU, koji ostaje sastavni dio njene evropske perspektive. Nedavni parlamentarni izbori u Srbiji dali su novoizabranoj vladi snažan reformski mandat. Napredak ka evropskom članstvu zavisiće od napora nove vlade da preokrene negativne trendove i da prioritet osnovama, uključujući demokratske kriterijume, pravosuđe i temeljna prava. Nova vlada moraće da obnovi demokratski dijalog zasnovan na međusobnom uvažavanju i pokaže jasnu i nedvosmislenu posvećenost vrijednostima EU, uključujući usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao i napore usmjerene na pomirenje, dobrosusjedske odnose i normalizaciju odnosa.

Sjeverna Makedonija nastavila je rad na ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovora u okviru klastera Osnove. To obuhvata usvajanje mape puta za reformu javne uprave i nastavak rada na mapi puta za vladavinu prava, kao i na pratećem akcionom planu za manjine. Sjeverna Makedonija tek treba da usvoji neophodne ustavne izmjene, na šta se obavezala. Potrebni su dodatni napori za jačanje vladavine prava. Država je ostvarila značajan napredak u sprovođenju reformi predviđenih Reformskom agendom, čime se svrstala među najuspješnije korisnice Instrumenta za reforme i rast. Intenziviranje napora na usvajanju neophodnih ustavnih izmjena i ispunjavanju mjerila za otvaranje pregovora i dalje je od ključnog značaja za napredak pristupnog procesa.Bosna i Hercegovina nastavila je da javno ističe posvećenost evropskim integracijama kao strateškom cilju, dok se istovremeno sve više udaljavala od evropskog puta. Uoči opštih izbora intenziviralo se političko nadmetanje, retorika koja produbljuje podjele i narativi usmjereni protiv EU. Nakon izbora, Bosna i Hercegovina treba bez odlaganja da pristupi formiranju svih organa izvršne i zakonodavne vlasti i pokaže obnovljenu posvećenost sprovođenju reformi na evropskom putu. Bosna i Hercegovina takođe mora hitno da preduzme neophodne korake kako bi u potpunosti iskoristila mogućnosti koje pruža Reformska agenda usvojena u okviru Instrumenta za reforme i rast.

Kosovo je zabilježilo zastoj u reformskom procesu povezanom s evropskim integracijama usljed dugotrajne institucionalne krize, koja je ublažena političkim dogovorom o izboru predsjednika. Iako je ostvaren određeni napredak u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala, kao i puna usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU (ZVSP), zabilježena su zabrinjavajuća kretanja u pogledu funkcionisanja pravosuđa i poštovanja temeljnih prava. Nakon prenosa lokalne vlasti na sjeveru Kosova, Komisija je ukinula mjere protiv Kosova, ponovo pokrenula angažman kroz dijalog u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja i nastavila pružanje finansijske pomoći. Iako podrška evropskom putu ostaje snažna, Kosovo mora da intenzivira reformski proces i ispuni sve obaveze koje proističu iz Dijaloga uz posredovanje EU, koji ostaje sastavni dio evropske perspektive. Komisija je spremna da pripremi mišljenje o zahtjevu Kosova za članstvo u EU ukoliko Savjet to zatraži.

Turska ostaje država kandidatkinja i ključni partner EU. EU je nastavila da unapređuje odnose s Turskom postepeno, proporcionalno i na reverzibilan način, kroz saradnju u oblastima od zajedničkog interesa. Međutim, intenzivirani su sudski postupci protiv izabranih zvaničnika, predstavnika opozicije i civilnog društva, što izaziva sve veću zabrinutost u pogledu poštovanja temeljnih demokratskih principa u Turskoj. Jaz između deklarisanog cilja Turske da pristupi EU i nazadovanja u ispunjavanju temeljnih političkih kriterijuma za članstvo dodatno se produbio. Osnovni uzroci koji su doveli do zastoja u pristupnim pregovorima 2018. i dalje nijesu otklonjeni.

Pristupni proces Gruzije je i dalje de facto zaustavljen, a i dalje je na snazi ocjena Komisije da je Gruzija država kandidatkinja samo na papiru. Gruzija i dalje ne ispunjava devet koraka utvrđenih u preporuci Komisije za dodjeljivanje statusa države kandidatkinje, budući da je vladajuća stranka nastavila da podriva demokratske principe, vladavinu prava, temeljna prava i prostor za građansku akciju, istovremeno omogućavajući dalje zarobljavanje države. Ukoliko gruzijske vlasti ne promijene kurs i ponovo se ne posvete osnovnim principima na kojima počiva pristupanje EU, Gruzija će nastaviti da propušta koristi koje donose status države kandidatkinje i pretpristupni proces. Dugogodišnja podrška EU nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije ostaje nepokolebljiva, kao i podrška evropskim težnjama gruzijskog naroda.

Ističe se da u svjetlu napretka koji su ostvarile Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, Komisija je danas predstavila indikativne mape puta s konkretnim ključnim etapama i ciljevima za narednu godinu. Oslanjajući se na prethodna iskustva, naročito iz proširenja 2004. i 2013. godine, ove mape puta pomoći će da se naredne faze priprema organizuju na strukturiraniji i transparentniji način, pružajući podršku radu kako država kandidatkinja, tako i institucija EU i država članica. Komisija može prilagođavati mape puta u zavisnosti od napretka u ispunjavanju potrebnih uslova i redovno će ih ažurirati na osnovu ostvarenog napretka. Komisija je spremna da predloži slične mape puta i za druge države kandidatkinje kada dostignu uporediv nivo napretka, dinamike i angažovanja u pristupnim pregovorima.

U nedavnoj Komunikaciji Komisije „Priprema za širu Uniju“ ističe se potreba za jačanjem postepene integracije partnera u pristupnom procesu kako napreduju ka članstvu u EU. U tom cilju, Komisija je danas predstavila pregled postojećih instrumenata, koji predstavlja osnov za utvrđivanje mogućnosti za produbljivanje integracije u strateškim sektorima, uključujući energetiku, saobraćaj, digitalnu sferu i odbranu. Uz određene uslove, osnažena postepena integracija dodatno će podstaći rast, konkurentnost i sigurnost, ostajući pritom sastavni dio pristupnog procesa. Cilj mapiranja je da se obezbijedi veća koherentnost, predvidljivost i reverzibilnost, čime će se omogućiti strukturiranija integracija koja donosi jasne koristi i partnerima u procesu proširenja i EU. Tokom narednih šest mjeseci, Komisija će pokrenuti dijaloge o postepenoj integraciji s partnerima u procesu proširenja kako bi sagledala postojeće mjere i njihovo finansiranje i utvrdila mogućnosti koje su bolje prilagođene potrebama svakog partnera.

Sada je na Savjetu da razmotri današnje preporuke Komisije i donese odluke o narednim koracima u procesu proširenja.

Proširenje je proces zasnovan na zaslugama, odnosno na objektivno ostvarenom napretku svake države u procesu proširenja. EU podržava jačanje institucija, demokratskog upravljanja i reforme javne uprave u ovim državama.

U nedavnoj Komunikaciji „Priprema za širu Uniju“, Komisija je predstavila analize politika prije proširenja, kao i smjernice za politike i mjere neophodne za pripremu Unije za buduća proširenja. Pokazala je da je potrebno pripremiti institucije EU, prilagoditi politike Unije novim okolnostima i obezbijediti da budžet EU odražava naše zajedničke ambicije. U Komunikaciji je takođe istaknuto da budući ugovori o pristupanju treba da sadrže zaštitne mehanizme kojima će se obezbijediti da se ključne obaveze preuzete tokom pregovora poštuju i nakon pristupanja.

Postepena integracija omogućava državama u procesu proširenja da se pripremaju za članstvo kroz ranije uključivanje u politike EU. Partneri mogu ostvariti koristi od šireg pristupa programima i agencijama EU, boljeg povezivanja, kao i učešća u ekspertskim grupama i odborima, čak i prije pristupanja. Osim toga, inicijative kao što su Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura, Plan rasta za Moldaviju vrijedan 1,9 milijardi eura i Instrument za Ukrajinu vrijedan 50 milijardi eura omogućavaju širu integraciju u jedinstveno tržište i uspostavljanje čvršćih veza s EU, između ostalog kroz postepenu integraciju i uključivanje u Jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA) i inicijativu „U romingu kao kod kuće“ (Roam Like at Home).

Svako proširenje učinilo je našu Uniju snažnijom. Pristupanje deset država EU 2004. godine predstavljalo je najveće proširenje Unije u njenoj istoriji. Tokom dvije decenije koje su uslijedile, životni standard u novim državama članicama se udvostručio, nezaposlenost je smanjena gotovo za polovinu, očekivani životni vijek porastao je sa 75 na 79 godina, siromaštvo i socijalna isključenost znatno su smanjeni, a otvoreno je šest miliona novih radnih mjesta.

Za postojeće države članice, obim trgovine od tada se povećao više od pet puta, dok je istovremeno otvoreno 20 miliona novih radnih mjesta. Na nivou EU u cjelini, jedinstveno tržište tada je dobilo 74 miliona novih potrošača, a ekonomija EU porasla je za 27%, uprkos globalnim krizama.