Još jedna država na korak od napuštanja moćne organizacije
Venecuela razmatra mogućnost izlaska iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema navodima insajdera, što bi predstavljalo novi udarac naftnom kartelu čiji je bila jedan od osnivača prije više od šest decenija.
Venecuela razmatra mogućnost izlaska iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), prema navodima insajdera, što bi predstavljalo novi udarac naftnom kartelu čiji je bila jedan od osnivača prije više od šest decenija.
O toj mogućnosti razgovarano je i sa američkim zvaničnicima, ali konačna odluka još nije donijeta, prenosi B92.
Eventualno napuštanje OPEC-a bilo bi još jedan pokazatelj velikog političkog zaokreta u Karakasu nakon što je predsjednik SAD Donald Trump uklonio dugogodišnjeg lidera Nicolasa Madura i preuzeo kontrolu nad prodajom venecuelanske nafte, piše Bloomberg.
Istovremeno, SAD i venecuelanske vlasti pregovaraju o mogućnosti da američke kompanije preuzmu velike udjele u venecuelanskim naftnim poljima, a među razmatranim opcijama je, prema pojedinim izvorima, i zakup nekoliko polja na 100 godina.
Takav aranžman bio bi gotovo nezamisliv prije samo dvije godine i predstavljao bi izuzetno snažan direktan američki uticaj na privredu druge zemlje.
Mogući izlazak Venecuele iz OPEC-a uklapa se u širu Trumpovu politiku jačanja američkog uticaja na zapadnoj hemisferi, koju administracija naziva "Donroe doktrinom“. Trump je Venecuelu opisivao kao 51. američku saveznu državu i govorio da SAD kontrolišu njenu naftu.
Direktno uključivanje američke vlade i kompanija u venecuelanski naftni sektor takođe se uklapa u sve intervencionističkiji pristup administracije prema poslovanju, uključujući državne udjele u kompanijama poput Intel, MP Materials i Lithium Americas, kao i ulaganja u prirodne resurse u inostranstvu.
Dok velike međunarodne naftne kompanije i dalje uglavnom oprezno pristupaju Venecueli, nezavisni proizvođači i investitori spremniji na rizik sve više vide njenu naftnu industriju kao jednu od najvećih prilika za ulaganje. Venecuela je u julu proizvodila oko 1,16 miliona barela dnevno, prema Bloombergovoj anketi, što je manje od polovine nivoa od prije deset godina, iako je proizvodnja ove godine porasla.
Zbog tako smanjenog nivoa proizvodnje, izlazak Venecuele iz OPEC-a vjerovatno ne bi imao veliki neposredni uticaj na svjetsko tržište nafte, koje je trenutno pod snažnim uticajem posljedica američkog rata sa Iranom.
Odlazak Venecuele dodatno bi otvorio pitanje sposobnosti OPEC-a, predvođenog Saudijskom Arabijom, da očuva jedinstvo i uticaj na cijene sirove nafte. U slučaju daljeg osipanja članstva, proizvođači bi mogli da uđu u oštru borbu za tržišni udio, nalik kratkom cjenovnom ratu iz 2020. godine. Pojedini američki zvaničnici, prema izvorima, čak vide mogućnost stvaranja snažnog naftnog savezništva SAD i Venecuele koje bi značajno oslabilo uticaj OPEC-a.
Za Venecuelu bi izlazak iz OPEC-a mogao da olakša privlačenje američkih i drugih međunarodnih kompanija koje bi učestvovale u obnovi posrnule naftne industrije, dok bi povećanje proizvodnje dugoročno moglo dodatno povećati globalnu ponudu nafte i doprinijeti nižim cijenama.