Promjena vremena donosi i promjene raspoloženja

Vjerovatno ste se nekada pitali šta tačno dovodi ljude do promjena raspoloženja tokom smjena godišnjih doba, konkretno, kako dolazi do nagle promjene u raspoloženju tokom prelaska iz toplih ljetnjih dana u hladnije jesenje periode. „Jesenji bluz” je termin koji često koristimo kako bismo opisali tipična raspoloženja koja prate ovu tranziciju.

Tokom ovog perioda, priroda se mijenja, lišće opada sa drveća, dani postaju kraći, tamniji i hladniji, a temperatura opada, što značajno utiče na naše emocionalno stanje. S druge strane, sezonska, zimska depresija označava ozbiljniji poremećaj raspoloženja, naročito tokom hladnih i tamnih zimskih mjeseci.

Kovanica „bluz” se često može čuti i kroz pojave „zimskog bluza” ili „prazničnog bluza”, a oba izraza su postala uobičajeni izrazi za opisivanje sezonskih emocionalnih promjena i izazova tokom određenih vremenskih perioda poput tuge, usamljenosti i nostalgije koje nekada ne možemo u prvi mah jasno povezati sa određenom situacijom ili iskustvom.

„Hladniji dani često znače više vremena provedenog u zatvorenim prostorima, što može dovesti do monotonije i manjka fizičkih aktivnosti. Osim toga, kako dolazi zima, naša tijela se prirodno skupljaju, pa osjećamo potrebu za dodatnim toplinom i udobnošću. Na žalost, obaveze nas često sprječavaju da se potpuno posvetimo osjećaju topline i ušuškanosti. To može izazvati tugu za toplijim danima kada smo lako izlazili iz kuće. Motivacija za aktivnostima van kuće postaje izazovnija, čini se da su aktivnosti sve teže i zahtjevnije, pa je potrebno dodatno lično podsticanje kako bismo krenuli ka aktivnostima koje nas ispunjavaju”, kaže Maja Aleksov koja je kognitivno-bihevioralni trener i autor bloga „oceanpsychology” i posvećena temama mentalnog zdravlja.

Iscrpljenost i neraspoloženje, prema njenim riječima, mogu se pojaviti i zbog nerealnih očekivanja. Često, tokom ljetnjih odmora i pred početak školske ili radne godine, vizualizujemo planove i pravimo liste ciljeva koje želimo postići tokom jesenje i zimske sezone.

„Realnost se često razlikuje od naših očekivanja. Razlozi za to mogu biti mnogobrojni, uključujući nedostatak jasne svrhe i motivacije. Sa dolaskom hladnijeg vremena, entuzijazam i želja za aktivnošću često opadaju, pa može biti da pribjegavamo odlaganju, ili imamo poteškoće u donošenju odluka zbog nedostatka lakoće i užitka čekajući bolje prilike, uz osjećaj žaljenja za propuštenim prilikama i onim ljepšim danima koji trenutno nisu tu, a koji su nam bili neka vrsta inspiracije i motivacije za različite aktivnosti. Sa druge strane, može doći do veće razdražljivosti i distance od bliskih ljudi, što može produbiti osjećaj usamljenosti i frustracije”, navodi naša sagovornica.

Vremenom, usljed različitih životnih iskustava, možda smo postali manje tolerantni na frustraciju i njegujemo manje korisna uvjerenja da svi uslovi moraju biti savršeni, što je suprotno od stvarnosti. Životne prilike ne moraju uvijek biti po našoj mjeri, možemo naučiti da razmišljamo na fleksibilniji način i podizati prag tolerancije na životne frustracije, kako ne bismo procjenjivali životne uslove na komandujući, apsolutistički i nerealističan način. Kao što smo već naglasili, naše misli imaju značajan uticaj na našu motivaciju i emocionalna stanja. Ovo znači da možemo primijeniti tzv. tehniku „analize dobrobiti i štete” kada razmatramo da li da se upustimo u određenu aktivnost. Na primjer, možemo razmotriti koje koristi i eventualne poteškoće proizlaze od odlaska na trening ili viđanja s prijateljima u hladnim vremenskim uslovima. Nakon što sprovedemo ovu analizu, možemo steknuti jasniji uvid u to da li precjenjujemo prepreke ili možda zanemarujemo koristi određene aktivnosti. Takođe, ova tehnika može pomoći da bolje razumijemo svrhovitost ciljeva koje želimo postići.

„Važno je razumjeti da „jesenji bluz” nije nešto što se mora prebroditi, „pobijediti” ili prevazići, već je proces prilagođavanja prirodnim promjenama. Nema potrebe forsirati dobro raspoloženje ako se osjećate bezvoljno ili usamljeno. Promjena vremena i okoline može izazvati osjećaj pasivnosti, sanjarenja i usporenosti, i to je u redu. Možemo sebi dozvoliti da se osjećamo onako kako se osjećamo i da obavljamo aktivnosti koje su u skladu sa našim potrebama. To može uključivati više vremena za odmor, relaksaciju i za male užitke”, navodi Aleksov.

Šta je onda zimska depresija?Za razliku od prolaznog pada raspoloženja, koji može biti prirodna reakcija na hladnije dane, postoji i zimska depresija koja može spadati u sezonski afektivni poremećaj. Sezonski afektivni poremećaj se češće dijagnostikuje kod žena nego kod muškaraca i javlja se češće kod mlađih odraslih osoba nego kod starijih. Ovom problemu, nisu podložni svi, ali jesu osobe osjetljivije na sezonske promjene, osobe sa genetskom predispozicijom ka depresiji i kod bipolarnog poremećaja. Sezonska depresija je stanje koje se prepoznaje po reakciji na tipične sezonske promjene, a jedna od ključnih karakteristika je da se izmijenjeno psihološko stanje ponavlja iz godine u godinu, uvijek u isto vrijeme. Ova periodičnost je upadljiva i često se manifestuje s dolaskom jeseni ili zime, a prolazi sa pojavom proljećnih dana. Osobe koje se suočavaju sa sezonskom depresijom obično primjećuju razlike u svom funkcionisanju, nivou energije, interesovanju za aktivnosti, kvalitetu sna, i apetitu tokom ovih sezonskih promjena. Osjećaj iscrpljenosti i niska motivacija mogu postati očigledni kako se prelazi iz ljetnjih u jesenje ili zimske mjesece. Ova sezonska fluktuacija u emocionalnom stanju može stvarati izazove u svakodnevnom životu.

Kako se nositi sa zimskom depresijom?Važno je znati da sezonski afektivni poremećaj (zimska depresija) i jesenji bluz, iako su često prolazni i uobičajeni odgovori na promjene godišnjih doba, mogu predstavljati značajne izazove za pojedince.

Ako se ovo stanje produžava i ponavlja iz godine u godinu, važno je potražiti stručnu podršku. Terapije poput kognitivno-bihevioralne terapije mogu biti od velike pomoći u promjeni samoodmažućih misli i prilagođavanju ponašanja kako bismo se bolje nosili sa sezonskim promjenama. Terapija svijetlom je jedan od najčešćih tretmana, gdje osobe provode određeno vrijeme ispred terapijskog svijetla kako bi kompenzovali nedostatak prirodne svjetlosti, a naša sagovornica kaže da različiti pristupi djeluju za različite ljude i zato je važno uključiti dugoročan plan i specifične korake, praćenja raspoloženja i ponašanja kako bi se spriječio ili umanjio ponovni uticaj zimske depresije tokom promjena godišnjih doba.