Apel CZIP-a građanima-Ne hranite crnog labuda u Bečićima i pomozimo mu da pronađe adekvatno stanište
Na crnogorskom primorju već neko vrijeme boravi nesvakidašnji i egzotični gost, crni labud (Cygnus atratus). Nakon što je početkom oktobra primijećen u Budvi, ova neobična ptica trenutno boravi na Bečićkoj plaži, gdje privlači veliku pažnju mještana i turista.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) objašnjava da je riječ o vrsti koja vodi porijeklo iz Australije, dok je u Evropu unijeta kao ukrasna, parkovska ptica. Na osnovu očitavanja prstena (12 NL 20.0 AO 6971), utvrđeno je da je konkretna jedinka uzgojena u uzgajivačnici u Holandiji. Uzgajivačnica je uredno obaviještena o njenoj trenutnoj lokaciji i u toku je čekanje daljih instrukcija.
Ptica je zdrava, ali ne mijenja lokaciju zbog hranjenja
Iz CZIP-a smiruju zabrinute građane i navode da je prema dostupnim snimcima labud u dobrom zdravstvenom stanju, nema vidljivih povreda, a krila su mu potpuno funkcionalna. Ipak, iako može da leti, on to ne čini jer ga prolaznici redovno hrane hljebom.
Za razliku od divljih ptica, jedinke uzgojene u zatočeništvu nemaju razvijene bazične instinkte i zavisne su od ljudi. Kada im se konstantno obezbjeđuje hrana, kod njih se ne aktivira prirodni nagon za promjenom lokacije i potragom za adekvatnim staništem.
Hljeb je opasan po zdravlje ptica
Zbog toga iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica upućuju hitan apel građanima i posjetiocima da labuda ne hrane hljebom.
Hljeb nije odgovarajuća hrana za vodene ptice. Ovakva ishrana, siromašna esencijalnim nutrijentima, može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme i poremećaje u razvoju perja i krila. Kod mladih jedinki redovno konzumiranje hljeba dovodi do deformiteta poznatog kao „angel wing“ ili anđeosko krilo, zbog kojeg ptica može trajno izgubiti sposobnost letjenja.
Crni labud je prvenstveno biljojed koji se prirodno hrani vodenim biljem, algama i drugom vegetacijom, pa mu ljudska hrana uopšte nije potrebna.
Držite distancu i ne uznemiravajte pticu
Iz CZIP-a takođe mole građane da ne prilaze labudu i da u njegovoj blizini ne puštaju pse bez povoca. Iako nepripremljenom posmatraču igra psa i ptice može djelovati bezazleno, za labuda je to izuzetan stres i opasnost, a ne baletska kompozicija „Labudovo jezero“.
Crni labud nije klasična migratorna vrsta i ne treba očekivati da će sam znati put nazad do Holandije. Međutim, on je sposoban da samostalno pronađe odgovarajući dom, prije svega mirne slatkovodne ili slane vodene površine sa bogatom prirodnom vegetacijom.
Zato je najvažnije da mu se divimo sa pristojne udaljenosti i time ga podstaknemo da nastavi put i pronađe sigurno i adekvatnije stanište na našem primorju.
