Budva između stare slave i nove turističke konkurencije

Kraljica Mediterana i metropola turizma – epiteti su koje Budva decenijama nosi. Iako su turističke destinacije u okruženju, posebno u Boki Kotorskoj, posljednjih godina značajno unaprijedile svoju ponudu, Budvani ne odustaju lako od titule koju njihov grad ima godinama.

Kažu da, uprkos brojnim izazovima, pogrešnim potezima i problemima koji opterećuju grad, Budva i dalje zauzima vodeću poziciju kada je riječ o turističkom prometu i prihodima.

Za Petra Golubovića iz Centra za turizam, Budva je i dalje ključni nosilac turističkog razvoja Crne Gore kada se gledaju osnovni pokazatelji.

"Ako posmatramo suve brojke, u smislu broja dolazaka, broja ostvarenih noćenja, a na kraju i prihoda ostvarenog od turizma, Budva je definitivno i dalje nosilac turističkog razvoja Crne Gore kao turističke destinacije“, kazao je Golubović.

Iz Opštine Budva navode da rezultati potvrđuju status grada kao turističke prijestonice Crne Gore.

Milena Perović iz Opštine Budva ističe da Budva ostvaruje između 45 i 50 odsto ukupnog turističkog prometa države.

"Najbolja potvrda da je Budva i dalje prestonica crnogorskog turizma jesu rezultati. Budva ostvaruje između 45 i 50 odsto ukupnog turističkog prometa Crne Gore i po tom osnovu u državnom budžetu godišnje donosi oko 500 miliona eura prihoda“, kazala je Perović.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović smatra da, ukoliko se gledaju prihodi i obim prometa, Budva i dalje opravdava epitet metropole turizma.

"Ako je 50 odsto prometa ukupnog turizma Crne Gore sa ostvarenja teritorije opštine Budva, taj epitet bi stajao i dalje. Jer, fakat, tu se ništa nije promijenilo“, rekao je Radulović.

Ipak, Golubović upozorava da turizam nije samo statistika, već i kvalitet iskustva koje destinacija pruža gostima.

"Ako sada pričamo o kvalitetu boravka turista na destinaciji, i ukoliko bismo se bavili tom problematikom – nivoom usluge, infrastrukturom same destinacije i njenom opterećenošću – onda nijesam baš siguran da možemo Budvu definisati kao metropolu crnogorskog turizma“, smatra Golubović.

Dok Budva počiva na masovnijem turizmu, Boka Kotorska posljednjih godina razvija luksuzniji koncept kroz projekte poput Portonovog, Porto Montenegra i Luštice.

Ipak, Radulović smatra da prihodi iz tih destinacija još nijesu na nivou koji ostvaruje Budva.

"I Porto Novi, i Luštica Bay, i Porto Montenegro zajedno su daleko manji – desetostruko manji priliv novca u ovoj državi od njih nego što je u Budvi“, kazao je Radulović.

On smatra da Crna Gora ne bi trebalo da zanemari masovni turizam koji Budva donosi.

„Ako taj elitni turizam donosi 100 nečega, a ovaj masovni donosi 1.500 nečega, ja bih se odrekao toga elitnog turizma i ostao na 1.500“, poručio je Radulović.

Sagovornici su saglasni da Budva ima brojne izazove – od saobraćajne infrastrukture, nedostatka parking prostora, do posljedica prekomjerne urbanizacije. Ipak, smatraju da grad ima potencijal za novi razvojni pravac.

Golubović vjeruje da budućnost Budve može biti u kvalitetnijoj i raznovrsnijoj ponudi.

"Kada pričamo o premijum turističkim proizvodima i premijum klijenteli, oni zaista traže jedno iskustvo koje ruralni turizam kao takav, a samim tim i zaleđe i budvanska sela, mogu da ponude“, naveo je Golubović.

Radulović smatra da Budva nije izgubila svoju šansu i da grad može da se mijenja.

"Budva će da se mijenja godinama. I ona ne može biti uništena, nikad. Sve što je napravljeno, zazidano, može se i srušiti i skloniti. Mi previše to jednostrano gledamo, previše crno i bijelo. A nije ni crno ni bijelo, nego nešto između. Budva ima svoju šansu“, poručio je Radulović.

Iz Opštine Budva smatraju da Budva i Boka nijesu konkurenti, već destinacije koje se međusobno dopunjuju.

"Ne mislim da Budva i Boka treba da budu konkurenti. Naprotiv, one zajedno čine najjači turistički proizvod Crne Gore. Boka nudi luksuz i autentičan mediteranski ambijent, dok Budva donosi energiju, dinamiku, bogat program događaja i jedinstveni spoj mora, kulture, zabave i gostoprimstva“, kazala je Perović.

Budva, međutim, ne može svoj budući razvoj zasnivati samo na brojkama. Za zadržavanje titule kraljice Mediterana biće potrebno unaprijediti infrastrukturu, podići kvalitet ponude, zaustaviti loše urbanističke prakse i pronaći ravnotežu između masovnog turizma i novih, održivijih modela razvoja.