Budva ostvaruje rekordne turističke rezultate, a Ministarstvo turizma je zaobilazi
Budva je i ovog ljeta potvrdila da je neprikosnoveni lider crnogorskog turizma. Ipak, čini se da je njen značaj prepoznatljiv svima osim onima koji bi, po prirodi posla, trebalo najviše da se bave njenim turističkim razvojem i promocijom – Ministarstvu turizma.

Prema podacima koje je objavio Estitor, Budva je od jula do septembra 2026. godine ostvarila 1.270.829 noćenja u kolektivnom smještaju, što predstavlja 52,5% ukupnog broja noćenja u pet posmatranih primorskih opština.
Da bi se razumjele razmjere ovog rezultata, dovoljno je reći da je Budva ostvarila više noćenja nego Herceg Novi, Bar, Kotor i Tivat zajedno. Dok je Budva zabilježila 1,27 miliona noćenja, četiri navedene opštine zajedno ostvarile su nešto više od 1,15 miliona.
Ovi podaci nijesu samo statistika. Oni govore o značaju Budve za crnogorsku turističku privredu, njen međunarodni turistički imidž i ukupne prihode od turizma.
I upravo zato je legitimno postaviti pitanje: Šta je Ministarstvo turizma Crne Gore konkretno uradilo da promoviše Budvu?
Odgovor, nažalost, ne možemo pronaći u vidljivim promotivnim aktivnostima, institucionalnoj podršci niti u ozbiljnom interesovanju resornog ministarstva za turističke potencijale i izazove ove opštine.
Posebno je indikativno da ministarka turizma tokom svog mandata nije našla za shodno da zvanično posjeti Budvu, razgovara sa predstavnicima lokalne uprave, Turističke organizacije, hotelijerima i turističkom privredom, niti da se neposredno upozna sa problemima i razvojnim planovima destinacije koja ostvaruje ovakve rezultate.
Posjeta Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom ne može se predstavljati kao posjeta Budvi. Morsko dobro je državno javno preduzeće, a ne institucija lokalne samouprave. Razlika je važna, jer razgovor sa predstavnicima državnog preduzeća nije isto što i institucionalni dijalog sa gradom i njegovom turističkom privredom.
Budva ne traži privilegovan položaj. Traži ono što joj pripada – institucionalnu pažnju, partnerski odnos, konkretnu podršku i ravnopravan tretman u promociji Crne Gore kao turističke destinacije.
Jer, ako grad koji ostvaruje više noćenja nego četiri značajne primorske opštine zajedno nije dovoljno važan da bude u fokusu Ministarstva turizma, onda se s pravom postavlja pitanje prema kojim kriterijumima se određuju prioriteti turističke politike države.
Budva ne može biti dovoljno dobra da nosi crnogorski turizam, a istovremeno nedovoljno važna da bi je resorna ministarka posjetila i Ministarstvo turizma ozbiljno promovisalo.
Turizam se ne vodi protokolarnim obilascima i deklarativnom podrškom. Vodi se konkretnim radom, strategijom i odgovornošću prema destinacijama koje stvaraju njegovu vrijednost.