Čistoća u špicu sezone: Kako Budva opstaje na +40 i kakvo je stanje u azilu?

Ljetnji mjeseci i visoke temperature tradicionalno donose ogroman pritisak na komunalnu infrastrukturu Budve. Pored borbe sa enormnim količinama otpada, zaposleni u Komunalnom preduzeću Budva svakodnevno se suočavaju i sa nesavjesnim ponašanjem pojedinaca – kako mještana, tako i turista.

O tome kako se grad bori sa vandalizmom, u kojim terminima se peru ulice, koliko se puta prazne kontejneri, ali i kako funkcioniše azil za napuštene životinje na Paštrovskoj gori, za program Radio Budve govorila je PR Komunalnog preduzeća d.o.o. Budva, Aleksandra Rajković.

Vandalizam ne jenjava: Uloške iz novih kanti ukradu za tri sata

Jedan od gorućih problema sa kojima se preduzeće bori iz sezone u sezonu jeste devastacija gradskog mobilijara. Rajković ističe da su ovakve situacije postale zabrinjavajuće učestale.

"Nažalost, sve su učestalije situacije u kojima svjedočimo devastaciji javne imovine. Nove klupe koje postavljamo svakodnevno se lome i oštećuju. Prošle nedjelje smo započeli postavljanje novih kanti za sitan otpad u 8 ujutru, a već oko 11 časova su sa dvije-tri lokacije nestali novi ulošci za odlaganje otpada", upozorava Rajković.

Ona objašnjava da problem postoji i sa javnom rasvjetom, gdje neodgovorni pojedinci skidaju poklopce sa stubova zbog nelegalnih priključaka.

"Naša radna jedinica Javna rasvjeta redovno obilazi teren kako bi suzbila nelegalne priključke. Međutim, kada neko ima potrebu da se priključi, skine poklopac i zaboravi da vrati žice. Tako ostavljene neadekvatno obezbijeđene žice predstavljaju direktnu prijetnju i za ljude i za životinje", naglašava PR komunalnog preduzeća, apelujući na sve da odgovornim ponašanjem čuvaju imovinu kako se novac ne bi trošio na konstantne popravke, već na nove sadržaje.

Dnevno se sakupi 160 tona smeća, veliki problem prave marketi i restorani

Uprkos zabrani odlaganja kabastog otpada na javnim površinama koja je na snazi od 1. juna, komunalci svakodnevno uklone oko 150 kubnih metara ove vrste otpada. Ipak, najveći pritisak trpi odvoz miješanog komunalnog otpada.

"Služba čistoće u ovom periodu svakodnevno prikupi u prosjeku oko 160 tona miješanog komunalnog otpada. To uključuje samo otpad iz kontejnera i kanti za sitan otpad, bez kabastog smeća. Ovaj prosjek iz juna jednak je prvoj polovini jula prošle godine, što jasno pokazuje da bilježimo konstantan rast količina", navodi Rajković.

Ona je posebno apostrofirala problem sa velikim marketima i ugostiteljskim objektima koji neadekvatno odlažu otpad na visokim temperaturama.

"Velike poteškoće imamo sa marketima koji nemaju svoja ekonomska dvorišta, pa koriste i zloupotrebljavaju komunalni mobilijar. Tu se odlaže svježe meso, trulo voće i povrće, proizvodi kojima je istekao rok... Iz restorana se baca riba, prevrela ulja, čorbe. Kada takvu vrstu namirnica odložite na visokim temperaturama, već nakon sat vremena se mora osjetiti neprijatan miris, bez obzira na to koliko se često kontejneri prazne i peru", jasna je Rajković.

Kontejneri se prazne do 8 puta dnevno, pranje ulica počinje u dva iza ponoći

Kako bi grad ostao uredan, komunalne službe rade u visokom ritmu. Kontejneri se u ovom periodu prazne pet puta dnevno, dok se u samom špicu sezone taj broj penje i do osam puta na dan.

Zadnji odlazak kamiona ka deponiji Možura je u 22 časa kada se deponija zatvara, a Rajković napominje da se u saobraćajnim gužvama gubi dragocjeno vrijeme, zbog čega nastoje da uključe što više mehanizacije koja konstantno cirkuliše.

"Pranje gradskih saobraćajnica organizovano je svakodnevno u ranim jutarnjim časovima, sa početkom u 2 časa iza ponoći. Termin je pažljivo odabran kako bismo izbjegli gužve u saobraćaju i kako ne bismo ometali turiste i sugrađane. Sve saobraćajnice se prvo usisaju autočistilicom, a nakon toga temeljno operu autocistilicom", objašnjava ona.

Kada je u pitanju Stari grad, on se pere dva puta sedmično, uglavnom tokom vikenda kada je posjećenost najveća. Pojas oko Starog grada pere se autocistilicom, dok se unutrašnjost jezgra pere ručno, šmrkovima visokog pritiska. Kontejnerske stanice i platoi se takođe redovno peru i dezinfikuju specijalnim hemijskim sredstvima.

Azil na Paštrovskoj gori: Primjer humane brige o psima na +40 stepeni

Iako su temperature ekstremne, posebna pažnja posvećuje se i Azilu za napuštene pse na Paštrovskoj gori, gdje trenutno boravi oko 80 pasa. Rajković ističe da su uslovima u azilu oduševljene sve inspekcije i nevladine organizacije koje su ga posjetile.

"Zaposleni u azilu rade u tri smjene, po dva radnika, a imamo i veterinarskog tehničara i šintersku službu. Tokom ovih vrelih dana, svi boksevi se peru svakog jutra i svake večeri. Svaki boks ima adekvatno opremljenu kućicu, a psi imaju i teren za istrčavanje", kaže Rajković.

Ishrana pasa obezbijeđena je kroz granule koje finansira Komunalno Budva, ali i kroz dugogodišnju vrijednu donaciju ostataka hrane iz hotela "Splendid" (Montenegro Stars grupa).

"Nažalost, procenat udomljavanja je mali, svega jedan do dva psa mjesečno, ali smo ponosni na činjenicu da je Budva opština sa najmanje pasa lutalica. Većina pasa koje vidite na ulicama su zapravo vlasnički psi koji su pušteni, a ne klasične lutalice", zaključuje Aleksandra Rajković, uz poziv svim ljubiteljima životinja da posjete azil utorkom i četvrtkom od 12 do 14 časova i provedu kvalitetno vrijeme sa psima.