Deficit ljekara i gužve u saobraćaju najveći izazov budvanske Hitne pomoći
Tokom jeseni nagle temperaturne promjene i kišni periodi direktno utiču na povećanje obima posla u Budvanskoj jedinici Hitne medicinske pomoći. Kako ističe dr Mitar Radulović, rukovodilac jedinice ZHMP Budva, protekla noć bila je relativno mirna u odnosu na uobičajeni prosjek, ali vremenske prilike već uzimaju mah.
„Dolazi sad postepeno do pogoršanja stanja kod hroničnih pacijenata, odnosno do tegoba kod pacijenata sa kardiorespiratornim simptomima. Najčešće dolazi do varijacija u krvnom pritisku i blagih respiratornih tegoba. To je uglavnom ono zbog čega se pacijenti javljaju, kako sinoć, tako i posljednjih par dana“, navodi dr Radulović.
Pored zdravstvenih tegoba izazvanih promjenom vremena, kišni period donio je i dodatne opasnosti na putevima.
„Juče, zbog ove kiše koja je pala poslije dužeg vremena, imali smo i nekih saobraćajnih nezgoda i to je uglavnom obilježilo jučerašnji dan i noć“, istakao je on.
Nedostatak kadra hronični problem cijelog sistema
Nedostatak medicinskog osoblja predstavlja najveći i dugotrajni izazov sa kojim se zaposleni svakodnevno suočavaju.
„Što se tiče kadra, to je nekako već postao hronični problem, ne samo budvanske jedinice, nego generalno Zavoda na nivou cijele države. Radi se o hroničnom deficitu ljekara koji se nadomještava prelaskom iz jedinice u jedinicu i popunjavanjem tih praznina. U suštini, dosta je naporno baš zbog toga što se radi mnogo smjena i što treba sve pokriti“, objašnjava rukovodilac budvanske Hitne pomoći.
Uprkos otežanim uslovima rada, timovi uspijevaju da održe stabilnost u pružanju zdravstvene zaštite.
„Mi trenutno radimo u dnevnoj smjeni sa jednim timom, a preko noći sa dvije ekipe i dva vozila. Trudimo se da na taj način svima izađemo u susret. Za sada mogu reći da nije bilo nekih značajnijih problema i nadam se da će tako i da se nastavi“, kazao je dr Radulović.
Apel vozačima na oprez i propuštanje vozila pod rotacijom
Kada se kadrovski deficit spoji sa saobraćajnim gužvama, nastaje dvostruki pritisak na sistem Hitne pomoći. Zbog toga dr Radulović apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu dodatno oprezni.
On poziva vozače da obrate maksimalnu pažnju tokom vožnje, da voze savjesno, ne konzumiraju alkohol i, što je najvažnije, da odgovorno i blagovremeno propuštaju vozila pod rotacijom kako bi ljekarske ekipe na vrijeme stigle do pacijenata kojima je pomoć najpotrebnija.