Jerkov: Ko ne bude oblikovao sebe u digitalnom dobu, ostaće prazan

Univerzitetski profesor, teoretičar i istoričar književnosti Aleksandar Jerkov ukazao je na to kako tehnološki napredak, digitalizacija i vještačka inteligencija mijenjaju autorstvo, čitanje i očuvanje jezika.

Naglim razvojem nauke, morao je biti razvijen simbolički jezik nauke poput algebre i algoritama kako bi se predstavila znanja koja se više ne mogu prenijeti klasičnim jezikom. Profesor Aleksandar Jerkov ističe da se upravo takva jedna duboka promjena odigrava u našem vijeku.

Govoreći o tome šta dobijamo, a šta gubimo razvojem tehnologije, Jerkov je naglasio da digitalizacija i vještačka inteligencija mogu biti izvanredni asistenti zbog velike brzine protoka informacija i ogromnog kapaciteta za obradu podataka. Međutim, kako dodaje, novije doba nam oduzima osjećaj sigurnosti i pouzdanosti.

„Izvori iz kojih vještačka inteligencija i digitalni svijet crpe svoja znanja veoma često nijesu savršeno pouzdani i nijesu dovoljno provjerljivi. Drugo je pitanje da li ćete vi biti gospodar nad tim sredstvom, ili će to biti korporacija koja njime upravlja“, kazao je za program Radio Budve prof. Jerkov.

Osvrćući se na poziciju pisma i jezika u digitalnom okruženju, on je naveo da je dominacija engleskog jezika očigledna i da se ne može zaustaviti sve dok je to primarno sredstvo komunikacije. Iako je lako zamisliti i ostvariti tehnologiju koja u realnom vremenu prevodi sve jezike, Jerkov postavlja pitanje očuvanja maternjeg jezika i kulturnog identiteta.

„Zamislite svijet u kojem nema nijednog drugog jezika osim engleskog ili kineskog – taj svijet bi bio mnogo manje zanimljiv i dopadljiv. Mi smo dvopismen narod i treba da ostanemo dvopismen narod, kako ne bismo izgubili dio svoje prošlosti i ostali nevažni“, istakao je Jerkov.

Govoreći o krizi književnog autoriteta i inflaciji sadržaja u kojoj je sve teže prepoznati pravi kvalitet, profesor je napravio razliku između prave demokratizacije i površnosti.

„Demokratizacija je kad svako može da piše i stvara zato što iznutra ima potrebu i kapacitet da to radi. A kad bilo ko bilo šta radi, a da mu to ne pripada – citirajući Platona i njegovu raspravu o Sokratu – onda dobijete ništa“, naveo je on.

Za kraj, Jerkov je poslao poruku mlađim generacijama o tome kako da u eri ekrana sačuvaju naviku dubljeg i pažljivijeg čitanja, naglasivši važnost rada na sebi.

„Ako ne budu radili na sebi, biće samo najobičnija krpa i sluga novoga doba. Da ne bi bili sluge, moraju učiniti to da služe sebi, a ne da budu radna snaga i nešto što služi za potčinjavanje. Ko ne bude oblikovao sebe, ostaće prazan, a ko bude prazan, taj neće moći da uživa u punoći života“, poručio je Jerkov, zaključivši da večerašnja tribina „Perspektive pisanja u digitalnom dobu“ pruža odličnu priliku da se kroz razgovor sagleda kako tehnologija preoblikuje naš odnos prema knjizi, jeziku i kulturi.