Kako je Budva postala regionalno središte za zaštitu Mediterana

U periodu od 16. do 20. oktobra 2017. godine, Budva je postala regionalni centar donošenja ključnih ekoloških i ekonomskih odluka, ugostivši 41. zasijedanje Generalne komisije za ribarstvo za Mediteran (GFCM). Ovaj istorijski skup okupio je delegate iz 22 zemlje članice, predstavnike Evropske unije i vodeće međunarodne stručnjake sa zajedničkom misijom: očuvanje morskih ekosistema i osiguravanje održive budućnosti za ribarstvo u Sredozemnom i Crnom moru.

Crna Gora već godinama predstavlja ključnog i pouzdanog partnera u očuvanju morskih resursa Sredozemnog i Crnog mora, djelujući u okviru Generalne komisije za ribarstvo Mediterana (GFCM) – regionalne organizacije pod okriljem Ujedinjenih nacija (FAO). Iako je punopravna članica od 2008. godine, uloga Crne Gore u kreiranju regionalne politike ribarstva posebno je došla do izražaja u Budvi, koja se upisala kao važno središte regionalne morske diplomatije.

Iako je punopravna članica od 2008. godine, uloga Crne Gore u kreiranju regionalne politike ribarstva posebno je došla do izražaja u Budvi, koja se upisala kao važno središte regionalne morske diplomatije.

Jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji saradnje sa ovom međunarodnom organizacijom dogodio se upravo 2017. godine, kada je Budva bila domaćin 41. sjednice GFCM-a.

Na ovom zasijedanju visoke delegacije usvojeno je osam obavezujućih preporuka i šest rezolucija usmjerenih na obnovu ribljih stokova, održivost ribarstva, borbu protiv nezakonitog ribolova i zaštitu osjetljivih morskih staništa. Odluke donijete u Budvi i danas predstavljaju temelj održivog upravljanja resursima u Jadranskom moru i šire.

Zlatni standard u sprovođenju mjera

Kontinuiran rad i posvećenost Crne Gore dobili su i zvanične potvrde na najvišem nivou. Crna Gora je 2024. i 2025. godine uzastopno osvojila prestižno GFCM priznanje za usklađenost, svrstajući se u sam vrh zemalja članica. Ovo priznanje dodjeljuje se za uspješno integrisanje regionalnih odluka u nacionalni pravni okvir, kao i za redovno i precizno dostavljanje podataka.

Iza ovih uspjeha stoji dugogodišnji naučni rad domaćih stručnjaka. Naučnici iz Instituta za biologiju mora aktivno učestvuju u radu naučnih tijela i stručnih radnih grupa GFCM-a, gdje izravno doprinose procjeni stanja ribljih resursa i kreiranju preporuka za Jadran. Dodatni podstrek regionalnoj saradnji daje i Subregionalna tehnička jedinica GFCM-a za Jadransko more, otvorena 2022. godine u Splitu, koja pruža tehničku podršku jadranskim državama u sprovođenju zajedničkih mjera.

O GFCM-u

Generalna komisija za ribarstvo Mediterana (GFCM) osnovana je sporazumom iz 1949. godine pod okriljem FAO-a, a stupila je na snagu 1952. Danas okuplja 24 ugovorne strane – 19 mediteranskih država, četiri države Crnog mora i Evropsku uniju. Glavni cilj organizacije jeste očuvanje živih morskih resursa i održivi razvoj akvakulture.