Knezović: „Pjesma Mediterana” bila je biser Budve, spreman sam da pomognem u njenom povratku
Razgovor o muzičkom nasljeđu i festivalskoj tradiciji metropole turizma nezaobilazno vraća sjećanja na nekadašnju kultnu manifestaciju „Pjesma Mediterana”. Ovaj festival nije bio samo muzički događaj, već autentični budvanski brend koji je decenijama okupljao najznačajnije regionalne i svjetske muzičke stvaraoce, ostavljajući neizbrisav trag u kulturnom identitetu grada.
O zlatnom dobu budvanskog festivala, u emisiji Mediteraneo specijal na TV Budva, govorio je poznati crnogorski kompozitor i muzičar Slaven Knezović, prisjećajući se vremena kada je muzika na ovim prostorima imala potpunu profesionalnu i umjetničku težinu.
Knezović, koji je 1992. godine djelovao kao zamjenik koncert-majstora orkestra Radio-televizije Crne Gore, podijelio je sjećanja na dane kada su svi izvođači na budvanskoj sceni nastupali uz pratnju velikog orkestra, a prenosi se emitovali uživo širom regiona.
"Budva je u to vrijeme imala festivalski orkestar i sve je emitovano uživo. To su bili vrhunski televizijski i muzički standardi. Ispratili su nas regionalni mediji, a na festivalu su učestvovala i radila najpoznatija imena poput Đela Jusića ili Nikše Bratoša. Kakav je to bio marketing i promocija za Budvu i za Crnu Goru, da ne pominjem video-razglednice i kompletan vizuelni doživljaj," prisjeća se Knezović.
On je napravio i jasnu paralelu između budvanskog festivala i drugih regionalnih smotri, naglašavajući da je „Pjesma Mediterana” uvijek imala specifičnu estetsku i žanrovsku profilisanost koja ju je izdvajala.
Senzibilitet Mediterana i autentični budvanski manir
Za razliku od manifestacija usmjerenih prvenstveno na scenski glamur i televizijsku formu, budvanski festival je od svojih učesnika zahtijevao tematsku i kompozitorsku dosljednost mediteranskom duhu.
"Pjesma 'Mediterana' imala je taj poseban senzibilitet u samom svom naslovu. Mi koji smo se bavili kompozicijom uvijek smo tačno znali koje kompozicije i kakav žanr aranžmana treba da se pripremi za Budvu. To je bio jedan budvanski manir koji je prožimao i turističku ponudu, i muzički spektakl, i afirmaciju umjetnika," navodi Knezović.
Iz tog perioda iznjedrene su brojne kompozicije i dueti koji se i danas rado slušaju, ostajući trajna vrijednost u regionalnoj muzičkoj riznici.
Inicijativa za obnovu festivalskog duha
Ističući da primorski gradovi moraju da čuvaju svoj autohtoni identitet umjesto prepuštanja prolaznim trendovima, Knezović je uputio dobronamjeran apel i ponudio stručnu podršku za obnovu ovakvog koncepta u Budvi.
"Niko nam drugi nije kriv što smo izgubili takve manifestacije. Ja se dobrovoljno prijavljujem gradskim ocima i donosiocima odluka da budem dio tima koji bi vratio taj biser u naš grad. Potrebno je da vratimo taj mediteranski zvuk i festivalski duh koji spaja regionalnu pažnju, kvalitetnu muziku i autentičnu turističku promociju Budve," zaključio je Knezović.