Mihović: Snimci pijanih tinejdžera na mrežama ostavljaju trajne emotivne ožiljke i osjećaj stida

Granica prvog susreta sa alkoholom i drugim štetnim supstancama spustila se na zabrinjavajući uzrast od 13 i 14 godina, a u pojedinim slučajevima i ranije. O ovom opasnom trendu, rizicima koje on nosi, kao i o načinima na koje roditelji i zajednica mogu preventivno da djeluju, za program Radio Budve govorila je dječiji psiholog Ivana Mihović.

Prema njenim riječima, ključni problem je što se zabava među mladima danas gotovo u potpunosti poistovjećuje sa konzumacijom alkohola, dok su sa druge strane adolescenti pod velikim pritiskom društvenih mreža i sopstvenih nesigurnosti.

Mihović ističe da djeca uzrasta od 13 ili 14 godina već uveliko izlaze u lokale koji rade do kasno u noć, te da im je u tom uzrastu konzumacija alkohola često preduslov za zabavu. Ipak, iza toga se nerijetko kriju dublji razlozi.

„Adolescenti su danas izuzetno nesigurni, mnogo više nego što su to djeca nekada bila. Svakodnevno se na društvenim mrežama porede sa drugima, pa im se čini da je tuđi život ljepši i bolji. Neki od njih konzumiraju alkohol da bi se opustili i da bi u društvu mogli da budu ono što jesu. Zato je ključno pitati dijete: 'Zašto? Da li je to samo zbog društva ili ti alkohol pomaže da prebrodiš nesigurnost?'“, kazala je Mihović.

Kada roditelji saznaju da je dijete pilo, njihova prva reakcija je uglavnom preplavljena strahom, što vodi do burnih reakcija i izricanja rigoroznih zabrana. Psihološkinja upozorava da je to jedna od najvećih grešaka.

"Rigidne zabrane izlazaka i druženja kod adolescenata izazivaju izrazito burnu reakciju i stvaraju otpor, umjesto da riješe problem. Umjesto vikanja, roditelji moraju potisnuti sopstvenu frustraciju, otvoreno razgovarati sa djetetom o razlozima i predočiti mu jasne posljedice.Tek nakon otvorenog razgovora slijedi definisanje pravila ponašanja, dogovor o vremenu povratka kući, obaveznom javljanju na telefon i međusobnom poštovanju."

Ozbiljne kognitivne i emocionalne posljedice

Konzumacija alkohola u periodu kada je razvoj dječijeg mozga na vrhuncu ostavlja trajne i ozbiljne posljedice na kognitivnom i emocionalnom planu.

"Alkohol direktno narušava fokus, koncentraciju i memoriju. Budući da se inteligencija i sposobnost rasuđivanja u ovom dobu tek grade, negativan uticaj na mozak može biti dugotrajan. Pored mozga, trpe i vitalni organi poput jetre, želuca, bubrega i crijeva. Često se dešava da vršnjaci fotografišu ili snime pijano dijete i to podijele na društvenim mrežama ili u grupama. To kod djeteta izaziva ogroman osjećaj stida i sramote, što ozbiljno narušava njegovo mentalno zdravlje i socijalni život."

Odgovornost je na cijelom društvu

U proces prevencije i rješavanja ovog problema mora se uključiti kompletna zajednica, jer trenutna situacija pokazuje da su zakazale brojne karike u sistemu. Alkohol i duvanski proizvodi se bez problema prodaju maloljetnicima na svakom koraku, a zabilježeni su i primjeri gdje promoteri u klubove pod izgovorom besplatnog ulaza pozivaju čak i djecu mlađeg tinejdžerskog uzrasta.

„Svi smo zakazali. Prvi korak je edukacija i podrška roditeljima, koji se često osjećaju potpuno izgubljeno u ovim situacijama, a tek potom edukacija djece. Roditelji nikada ne smiju odustati od ponavljanja i priče o posljedicama, prije ili kasnije, to će početi da odzvanja u dječijoj glavi. Naša zajednička odgovornost kao odraslih jeste da se zapitamo kakav svijet i kakve vrijednosti ostavljamo generacijama koje dolaze“, zaključila je Mihović.