RTV Budva aplikacija Program uživo, vijesti i obavještenja
Nabavite na Google Play
Budvanski žurnal Autor: J.M. Izvor: RTV Budva

Protest u Miločeru: Građani poručili da se neće povući, ukazali na izostanak podrške institucija

Grupa građana „Građani brane Miločer“ održala je danas u podne mirno okupljanje ispred kapije Miločerskog parka u Pržnu, izražavajući protivljenje planiranoj daljoj gradnji, prodaji stanova i, kako navode, daljem uništavanju i otuđivanju tog prostora.

Sa protesta/Foto: IG
Sa protesta/Foto: IG

Povod za protest je najava izgradnje dodatnih oko 10.000 kvadratnih metara povrh postojećih objekata u Miločeru, pri čemu više od polovine planiranih sadržaja čine stanovi namijenjeni tržištu. Okupljenima su se obratili predstavnici lokalne zajednice i građani, poručujući da neće odustati od odbrane ovog prostora uprkos, kako ističu, izostanku podrške lokalne samouprave i većine državnih institucija.

Iz grupe građana „Građani brane Miločer“ naglasili su da je okupljanje usmjereno na očuvanje onoga što se još može spasiti.

„Neophodno je dići glas protiv takve nepravde i stati na pravu stranu istorije, da spasimo što se spasiti može, a može, ako nas ima i ako imamo dobru namjeru“, poručili su organizatori.

Slobodanka Boba Kentera iz Savjeta MZ Sveti Stefan zahvalila je sugrađanima, gostima i svima iz cijelog svijeta koji pružaju podršku, ističući da je ona od neprocjenjive važnosti upravo zato što izostaje od onih od kojih se podrazumijeva. Ona je podsjetila na napore koje u prethodnom periodu ulažu Mjesna zajednica, NVO aktivisti, grupe građana i slobodno misleći ljudi na teritoriji Paštrovića, dodajući da je danas fokus na Miločerskom parku i Svetom Stefanu, ali da uskoro mogu doći na red i drugi lokaliteti.

„Danas smo fokus stavili na Miločerski park i Sveti Stefan, što ne znači da ubrzo neće doći na red i hotel As u Perazića dolu, Golubinj na Svetom Stefanu, Adriatik u Pržnu i mnogi drugi. Svi vidite ovu grdosiju ispred sebe, vidite i zapušten Miločerski park, vidite i žutu traku koja vas upozorava da vam prolaz tuda nije bezbjedan, vidite kapije i katance na javnim stazama, vidite i ljude iz obezbjeđenja koji tjeraju ljude sa javnih površina, čak vam pokušavaju zabraniti i kuda da plivate“, kazala je Kentera.

Ona je podsjetila i na 13. jul, Dan državnosti Crne Gore, navodeći da građanima tada nije bio omogućen slobodan prolaz.

„13. jula na Dan državnosti Crne Gore pokušali smo prošetati Miločerom i ući u Sveti Stefan i tu nas je dočekao katanac i obezbjeđenje koje ne dozvoljava građanima da uđu u svoj grad, da posjete svoje svetinje, da se pomole Bogu za svoj spas i opstanak na ovom području“, navela je Kentera.

Govoreći o simbolici datuma okupljanja, Kentera je ukazala da se protest održava na Dan oslobođenja Budve, dok se mještani, kako tvrdi, i dalje suočavaju sa ograničenjima.

„Danas je 22. novembar, Dan oslobođenja Budve, dan kada bi svi građani trebalo da slave... A šta mi ovdje radimo? Mi se i dalje borimo protiv okupacije jer sve ovo što nam se događa i jeste okupacija. Za sve ovo što radimo, nažalost, nemamo podršku kako naše lokalne samouprave, tako ni većine državnih institucija, što nas kao građane ove države veoma žalosti“, istakla je ona.

Kentera je kao pozitivne primjere izdvojila predsjednika države Jakova Milatovića i bivšeg premijera Dritana Abazovića.

„Ovdje bih izdvojila predsjednika Milatovića i gospodina Abazovića koji su uvažili naše zahtjeve da se preispitaju sve odluke koje su donesene o zakupu Svetog Stefana i Miločera i ugovora o poravnanju. Iskreno se nadam da će svi oni koji do sad nijesu shvatili ozbiljnost situacije, da li zbog 'neznanja' ili nečega 'drugog', ubrzo uvidjeti da ovako dalje neće moći i da ćemo istrajati u našim namjerama i osloboditi se stega i okova“, poručila je Kentera.

Eko ambasadorka Anđa Budimir pozvala je građane na zajedništvo, poručujući da partijske i nacionalne podjele ne smiju biti prepreka u odbrani prostora od betonizacije.

„Vrijeme je da konačno svi stanemo zajedno u borbu za preostali prostor jer nam malo toga ostaje. Neće nam biti bolje ako se sjutra probudimo svi kao NSD-ovci, DPS-ovci, PES-ovci, Srbi, Crnogorci, Bošnjaci ili bilo koja partija ili nacija po vašem izboru – neće nam biti bolje, neće nam riješiti probleme ni popraviti odnose jer kombinacije i interesi ostaju isti. Miločer je pravi primjer da nema vječnih ni prijatelja ni neprijatelja, samo interesi“, kazala je Budimir.

Ona je upozorila na posljedice prekomjerne gradnje duž budvanske rivijere, ističući da se priroda nakon betoniranja više ne može vratiti u prvobitno stanje.

„Ako nam se oči otvore na betoniranom i zagrađenom Miločeru, zbrisanoj Slovenskoj plaži, devastiranom Spasu i Buljarici koju je pojeo beton, bez pristupa moru, bez osnovne infrastrukture i reda koji čini dostojnim život jednog čovjeka, to će biti pakao. Kada se jednom zalije beton preko prirode zarad tuđeg profita, nema te stranke ni te vlasti ni te nacije koja će nam to vratiti onako kako je bilo“, poručila je ona.

Budimir je naglasila da prostor nije naslijeđen za rasprodaju, već pozajmljen od budućih generacija, te pozvala na podršku ženama koje, kako je rekla, nose najveći teret ove borbe.

„Zato više ne smije biti ovih i onih, naših i njihovih. Postoje samo oni koji žele da sačuvaju Miločer i oni koji bi da ga pretvore u kvadratne metre. Budimo složni, jer ako ne odbranimo ovo parče zemlje danas, sjutra više nećemo imati šta da branimo. Molim moju braću, rođake, kumove i prijatelje Paštroviće za malo više vjetra u leđa paštrovskim odivama i snahama, ženama koje su danas stub kuće i čuvari tradicije, koje su najglasnije i najupornije u ovim borbama“, istakla je Budimir.

Na protestu se obratio i Blažo Kažanegra, koji je izrazio razočaranje jer se, kako je rekao, nakon političkih promjena 2020. godine situacija u ovom dijelu nije suštinski promijenila.

„Mislio sam, mislili smo svi da ćemo lakše da riješimo neke stvari. Međutim, nije se. Što se tiče ovoga, nije se puno ništa promijenilo, nažalost. I sada smo prinuđeni da se ovdje borimo. Maltene ovo što mi radimo treba da rade neke zvanične državne institucije. Ali, nažalost, šta se u međuvremenu desilo ne znam, ali situacija je takva da mi moramo da nastavimo da se borimo“, zaključio je Kažanegra.