Radulović kazao da je za razvoj turizma ključno znanje

Povodom obilježavanja dvije decenije rada hotela „Splendid”, suvlasnik kompanije Montenegro Stars Hotel Group, Žarko Radulović, gostovao je u emisiji „Otvoreno” Radio-televizije Budva. U otvorenom razgovoru, Radulović se osvrnuo na jubilej hotela, razvojne faze i najteže trenutke u poslovanju, ali i na ključne sistemske izazove, investicionu politiku i problem radne snage u crnogorskom turizmu.

Jubilej proslavljen uz domaće snage

Govoreći o svečanosti povodom dvadesetogodišnjice rada „Splendida”, Radulović je naglasio da je cilj bio da se Crna Gora predstavi kroz sopstvene umjetničke potencijale.

„Predstavili smo Crnu Goru sa crnogorskim izvođačima, koje inače dosta bagatelišemo. Na tom performansu pokazalo se da su ostavili evropski utisak. Čak mi je i Petar Grašo rekao da se u programu prepoznala autentičnost, duša i dobra energija. Ovo je bio najjeftiniji event koji sam organizovao u sličnim povodima za ovih 23 godine, a izgledao je najluksuznije. Zvijezde sa strane od 150.000 eura nam nisu potrebne, niti je kulturno dati toliki novac u današnje vrijeme”, istakao je Radulović.

Komentarišući sam jubilej, naveo je da postignuti uspjeh ne smije biti razlog za posustajanje, već „time-out” za još veće poduhvate u budućnosti.

Od vizije iz 2004. do postavljanja visokih standarda

Prisećajući se samih početaka gradnje 2004. i otvaranja 2006. godine, Radulović je naveo da je cilj od samog starta bio maksimalistički — napraviti objekat koji pomjera granice.

„Tada se turizam svodio na krečenje, mijenjanje zavjesa i prekrivača. Krenuli smo sa namjerom da napravimo najbolji hotel, podigli ljestvicu jako visoko i uspostavili standarde koji se ne mogu improvizovati”, kazao je suvlasnik „Splendida”.

Na pitanje o najtežim trenucima tokom protekle dvije decenije, Radulović je naglasio da mu je najteže padala nepravda i nerazumijevanje okoline.

„Najteža mi je bila nepravda. Razumijem one koji su imali interes da se 'Splendid' ne desi, ali ne mogu da shvatim one koji su trebali da budu neutralni ili podrška — od NGO sektora do novinara koji su ćutali ili mutili vodu. Žalosno je što se ta ista priča i danas ponavlja kod drugih investicija, poput MK Group ili Buljarice”, naveo je Radulović.

Profil gostiju i promjena navika u ugostiteljstvu

Prema njegovim riječima, profil gostiju u proteklih 20 godina drastično se promijenio. Klasični servisi kakvi su nekada postojali na Svetom Stefanu više ne funkcionišu na isti način.

„Danas je sve u brzini, autentičnosti i različitosti. Niko više nije spreman da sjedi u restoranu po tri sata; obrok sada traje pola sata do 45 minuta, jer gosti žele da iskoriste dan, sunce i more”, objašnjava Radulović.

Turističkoj politici fali znanje i razumijevanje realnosti

Osvrćući se na opšte stanje u crnogorskom turizmu, Radulović navodi da je osnovni problem nedostatak stručnog znanja i nekompetentnost onih koji kreiraju ambijent.

„O turizmu generalno svi u Crnoj Gori vrlo malo znaju, a misle da znaju sve. Ambijent nam stvaraju ljudi koji nikada nisu radili u hotelu ili agenciji, a donose zakone i odluke. Zbog toga je Crna Gora danas jedna od najmanje atraktivnih zemalja za strane investitore. Čekaju ih komplikovane procedure, NGO sektor i medijski linč. Mi bukvalno sječemo granu na kojoj sjedimo”, upozorio je Radulović, praveći paralelu sa Turskom koja podstiče investitore davanjem zemljišta i jasnim rokovima za izgradnju velikih kompleksa.

On dodaje da je prekomjerna gradnja stanova u Budvi direktna posljedica kočenja hotelskih investicija.

„Investitori su shvatili da im je brže i isplativije da naprave stanove za prodaju nego hotele. Da su nam dozvolili da sagradimo 20 'Splendida', Budva i Crna Gora bi danas bile 20 puta jače, a stanova ne bi bilo u ovoj mjeri.”

Takođe je naglasio da hotel na samoj obali mora od 4 zvjezdice mora imati minimum 250 soba, a sa 5 zvjezdica preko 350 soba da bi bio ekonomski održiv, što domaći donosioci odluka često zanemaruju dajući dozvole za manje objekat koji ne mogu iznijeti masovni turizam.

Pitanje radne snage i poruka za kraj

Govoreći o izazovu pronalaska radne snage, Radulović je istakao da su uslovi i plate u turizmu značajno porasli, pa tako sobarice u „Splendidu” ostvaruju zarade od 1.200 do 1.600 eura tokom sezone.

„Nažalost, umjesto da taj novac ostane našoj djeci sa sjevera Crne Gore, mi ga uvozom radne snage šaljemo u Meksiko, Maroko, Egipat, Nepal, Indiju... Zbog svojih principa i borbe za domaći kadar, izričito odbijam da dovodim radnike sa Filipina, iako su najjeftiniji”, naglasio je Radulović.

Na kraju razgovora, upitan po čemu bi volio da ga ljudi pamte nakon višedecenijske karijere u pomorstvu i hotelijerstvu, Radulović je zaključio:

„Volio bih da me pamte kao dobrog čovjeka. Sve u poslu je splet okolnosti, ali da nisam imao poštovanja, empatije i ljubavi prema ljudima sa kojima sam radio — i na brodu i u hotelu — sigurno ne bih postigao ovakve rezultate.”