Budvanski žurnal Autor: J. Izvor: RTV Budva

Radulović o arhitektonskim vizijama za ostrvo Sveti Nikola, Buljaricu i Jaz

U emisiji "Otvoreno" Radio Televizije Budva, gost je bio doajen crnogorske arhitekture Veselin Bato Radulović, arhitekta sa karijerom dužom od pet decenija. U otvorenom razgovoru, Radulović je govorio o svojoj osnovnoj profesionalnoj filozofiji, izazovima sa kojima se struka suočava usljed agresivne urbanizacije, kao i o neiskorišćenim potencijalima i urbanističkim vizijama za prostore poput ostrva Sveti Nikola, Jaza i Buljarice.

Foto: printscreen/yt
Foto: printscreen/yt

"Ko god konkuriše prirodi, to je loše. Treba raditi u duhu prirode, a jedno osnovno pravilo jeste da se ne konkuriše prirodi. Pravi projektant je onaj koji gleda da je ispoštuje i da prilagodi objekte čovjeku i njegovim potrebama u prirodnom ambijentu", ističe Radulović.

Govoreći o trenutnom stanju u crnogorskom urbanizmu i gradnji, autoritet sa pedesetogodišnjim iskustvom upozorava da je struka danas u velikoj mjeri podređena interesima kapitala.

"U mnogim gradovima, kao što je Budva, struka ne dolazi do izražaja, nego profit investitora. Gradnja nije zasnovana na pravilima urbanizma već na potrebama investitora, a arhitekte često moraju da popuste kako ne bi izgubili posao. Danas se uglavnom rade objekti za stanovanje koji su konfekcija,da se sa manje para napravi veći profit", navodi arhitekta.

Radulović/Foto: RTV Budva 
Radulović/Foto: RTV Budva 

Futurističke vizije: Ostrvo Sveti Nikola i Buljarica

Tokom emisije predstavljeno je i autorovo idejno rješenje za ostrvo Sveti Nikola (Školj), nastalo prije dvije decenije, koje je predviđalo spajanje ostrva sa kopnom putem pješačkog nasipa, proširenje marine i gradnju visokih hotela u obliku školjki.

"Napravio sam prijedlog rješenja kako bismo sačuvali prirodu, da bude mala zauzetost terena, a velika izgrađenost. Predvidio sam da se naspe sprud sa pješačkom zonom, fontanama i zelenilom, te da se svi sadržaji kojima ne treba sunce ukopaju pod zemljom. Hoteli bi imali oblik školjki visoke spratnosti, čime bismo oblikom rekli gdje se objekat nalazi, a sačuvali prirodni prostor", objašnjava Radulović.

Sličan vizionarski pristup Radulović iznosi i kada je u pitanju prostor Buljarice, gdje predlaže dvostruku valorizaciju zemljišta kroz pretvaranje kompletnog prostora u "ostrvo" okruženo morskim kanalima:

"Buljaricu vidim kao turistički potencijal tako što bi se napravili kanali okolo i od nje dobilo ostrvo. Iskopani materijal bi se nasuo zbog močvarnog terena. Na donjem nivou, pod pločom, smjestili bi se svi prateći sadržaji, parkinzi, domovi zdravlja, pošte, samoposluge, servisi, kojima ne treba sunce, dok bi iznad bio ogromni park sa hotelima, potpuno bez auspuha i vozila."

Poruka mladim kolegama: "Arhitektura je umjetnost sa praktičnom namjenom"

Osvrćući se na mlađe generacije arhitekata, Radulović ističe da Crna Gora ima izuzetne talente, ali da im nedostaje prostora za kreativno izražavanje van administrativnih i komercijalnih okvira. Mladim kolegama poručuje da putuju, doživljavaju prostor i uvijek projektuju sa pogledom u budućnost.

"Savjetovao bih mladim arhitektima da putuju, jer je važno doživjeti prostor i čovjeka u njemu, pošto je čovjek mjera svega. Putovanja razvijaju maštu. Arhitektura je umjetnost sa praktičnom namjenom, ako arhitekta nema u sebi i malo slikara ili pisca, ostaje prazan. Prilikom projektovanja treba ispoštovati sebe, kako u vremenu u kom živite, tako i u vremenu koje dolazi, da bi taj objekat trajao i imao dušu", zaključuje Radulović.