Savjeti patronažne sestre koja pomaže porodiljama u Budvi
Dojenje predstavlja temelj zdravog početka života, pružajući bebi najbolju moguću ishranu, a majci i djetetu jedinstvenu emotivnu vezu, poručuje pedijatrijska patronažna sestra Doma zdravlja Budva, Snežana Trifunović.

Prema riječima Snežane Trifunović, prvi i najvažniji razlog za dojenje jeste prirodna ishrana, čiji su hemijski i biološki sastav najpovoljniji mogući za novorođenče.
„Nijedna dohrana ne može da zamijeni majčino mlijeko. Može donekle, ali ne u toj mjeri. To je savršen balans proteina, šećera, masti, ugljenih hidrata i svih oligoelemenata. Zato se u prvim danima i mjesecima smatra najpovoljnijom i najbezbjednijom ishranom za dojče“, ističe Trifunović u izjavi za Radio Budvu.
Pored neprocjenjivog značaja za zdravlje i razvoj bebe, dojenje donosi brojne zdravstvene i emotivne koristi i samoj majci. Jedna od prvih fizioloških prednosti jeste brže uspostavljanje hormonskog balansa nakon porođaja.
Međutim, druga i izuzetno bitna korist ogleda se u stvaranju duboke emotivne bliskosti. Kroz direktan kontakt „koža na koža“, koji se tokom 24 sata ostvaruje sigurno 10 ili više puta, beba se znatno brže poveže sa majkom i biva spokojnija i mirnija.
„Što se majke tiče, ona u svakom trenutku ima spreman obrok, ne treba ništa da priprema niti da steriliše. Sve je spremno, sterilno i idealne temperature, tako da i majka i beba u svakom momentu imaju sve spremno“, objašnjava patronažna sestra.
Ukoliko je laktacija uspješno uspostavljena, preporuka je da dojenje traje najmanje šest mjeseci. Trifunović napominje da u prvim danima života učestali podoji i postepeni porast broja mokrih pelena jasno potvrđuju da beba dobija dovoljno mlijeka.
Kako prepoznati da li je beba sita?
Jedan od osnovnih parametara zadovoljstva i sitosti novorođenčeta jeste san. Između obroka, beba bi trebala da spava od dva do tri sata. Ipak, kod isključivog dojenja bez dodavanja formule, beba se može buditi i ranije, što ne mora nužno značiti da je gladna.
„Prosto, beba hoće pažnju i traži blizinu majke. Postoje jasni parametri kao što su urednost stolice, mokrenje i bebin san. U prvim danima majka vrlo brzo nauči da prepoznaje te znake, pa odmah zna da li je dijete sito i kako treba da reaguje“, navodi Trifunović.
Podrška porodice – ključ za odmor i savladavanje napora
Pored zdravstvenih institucija, podrška primarnog okruženja i porodice od presudnog je značaja u prvim mjesecima dojenja. Suprug, partner i ostali članovi porodice mogu uveliko olakšati majci preuzimanjem svakodnevnih kućnih obaveza.
Na taj način, majci se ostavlja neophodno vrijeme da se posveti djetetu, sebi i uspostavljanju dojenja, ali i da se odmori. Trifunović posebno naglašava važnost sna, kojeg je u prvim danima veoma malo.
„Dok se beba i porodica ne priviknu na novi ritam, tu prođe neko vrijeme. Tu je i nespavanje, i nervoza, i plač, i sve što ide uz to. A zdravstveni radnici su tu druga linija podrške. Sve što majci nije jasno, može da pozove i pita. Koleginica i ja smo tu da damo stručne savjete i pomognemo u svakom smislu, od tehničkog do stručnog“, dodaje ona.
Mastitis: Pravovremena reakcija sprečava komplikacije
Jedna od najčešćih komplikacija tokom prvih sedmica nakon porođaja jeste mastitis – zapaljenje dojke. Ovu komplikaciju prate jaki bolovi, povišena tjelesna temperatura i loše opšte stanje majke, zbog čega ona često nije u mogućnosti da se brine ni o sebi ni o djetetu.
„Kada tjelesna temperatura počne da raste, a dojke se deformišu usljed upale uz pojavu crvenila, otoka i teškog bola, majka se mora hitno javiti. Prvo intervenišemo izmazanjem, oblogama i savjetima, a po procjeni ljekara uključuju se antibiotici. Nekada se, nažalost, laktacija mora i prekinuti ako majka to zdravstveno više ne može da podnese“, upozorava Trifunović, dodajući da je ključno reagovati na prvi znak problema kako ne bi došlo do težih stanja.
Mlade majke koje se suočavaju sa izazovima tokom dojenja mogu se obratiti patronažnoj službi Doma zdravlja Budva za stručnu pomoć putem telefona ili kućne posjete. Za sve informacije i savjete, patronažna sestra je dostupna na broj telefona 069 406 533, zaključila je Trifunović.