Sve više građana želi da donira organe: Procedura jednostavna, ali prisutne i nedoumice
U posljednje vrijeme primjetan je porast interesovanja građana za proces doniranja organa, istakao je dr Bogdan Lažetić za program Radio Budve. Odluka o donošenju ovako humanog koraka najčešće dolazi nakon pažljivog promišljanja i razgovora sa najbližima, dok su potrebe za transplantacijom u našem društvu i dalje izuzetno velike.
Odluka koja spasava živote
Kako navodi dr Lažetić, pacijenti koji se odlučuju na ovaj korak pokazuju visoku svijest i empatiju prema onima kojima je pomoć najpotrebnija.
"To je zaista jedna hrabra i velika odluka, i vidim da mnogi od pacijenata koji se interesuju za to konsultuju ne samo ljekare, nego konsultuju i svoju porodicu. I generalno, tu nema puno premišljanja o tome da li će donirati neki organ ili ne. Nažalost, imamo dosta ljudi koji imaju ozbiljna oboljenja jetre, bubrega i drugih organa, i kojima je potrebna transplantacija. Moram pohvaliti par svojih pacijenata koji su na dobrovoljnoj bazi, radi svojih kolega, radi svojih prijatelja, donirali, i najčešće je u pitanju bubreg."
Najveća zabrinutost – sigurnost i dalja procedura
Iako je volja za doniranjem nesporna, građani se najčešće suočavaju sa nedoumicama koje se tiču samog transporta organa i garancije da će oni završiti u pravim rukama.
"Jedno od najčešćih pitanja koje je zabrinjavajuće jeste da li će ti njihovi organi doći na pravo mjesto, bukvalno me pitaju da li će biti ukradeni. Tu stvarno nema puno premišljanja oko toga da li će oni dati svoje organe ili neće – već su se odlučili, već su se konsultovali s porodicom. Ali najčešće pitanje koje ustvari predstavlja veliku prepreku za njih je koliko je siguran dalji transport i da li će doći onome kome je zaista potrebno.", navodi Lažetić i dodaje da ljekari u primarnoj zdravstvenoj zaštiti izdaju donorske kartice, ali sama dalja kontrola i vođenje lista čekanja nalaze se u nadležnosti Ministarstva zdravlja.
"To je već na nadležnima da im objasne proceduru i kako to ide, jer nakon dolaska kod mene i dobijanja donorske kartice, ja nemam dalji uvid o tome šta se dešava. Postoji određena institucija koja se bavi s tim pri Ministarstvu zdravlja, tako da se mogu njima javiti da vide kakva je dalja procedura i o čemu se radi, i kakve su te liste čekanja za transplantaciju, i koliko tih ljudi ima.", kazao je Lažetić.
Kako do donorske kartice?
Za sve građane koji žele da postanu donori, procedura uzimanja donorske kartice je brza i jednostavna. Prvi korak jeste odlazak kod izabranog ljekara.
"Potrebno je da se jave svom izabranom ljekaru. Dalje će izabrani ljekar postaviti aparat uz pomoć koga skeniramo ličnu kartu i dalje dajemo određene formulare koje trebaju da potpišu. Procedura je veoma jednostavna.", objašnjava sagovornik.
Medicinski kriterijumi i pravo na odustajanje
Ograničenja za doniranje organa u velikoj mjeri zavise od zdravstvenog stanja i stila života potencijalnog donora, a konačna procjena vrši se u skladu sa medicinskim indikacijama.
"Generalno su ta neka ograničenja kao i kod davanja krvi, mada opet, na kraju, post-mortem uzimaju se većina organa, pa u zavisnosti od stila života, od oboljenja koje je imao neko, procjenjuje se šta se može iskoristiti i šta ne. Može se vrlo lako desiti da ljudi doniraju neke organe, ali opet, poslije svojevoljnog potpisa da će donirati organe, može se desiti da se razbole, može se desiti neka promjena na tim organima i da ti organi postanu takvi da se ne mogu iskoristiti."
Dr Lažetić naglašava da je odluka u potpunosti dobrovoljna i da građani u bilo kom trenutku mogu promijeniti svoje mišljenje.
"To je na dobrovoljnoj osnovi i u svakom trenutku pacijent može da povuče i da poništi svoju donorsku karticu."
Konačna odluka o doniranju organa ostaje na svijesti, humanosti i ličnom stavu svakog pojedinca, zaključuje dr Lažetić.