Ugostitelji u Budvi: Predsezona iznad očekivanja, ali preopterećenost terasama i nedostatak kadra ugrožavaju kvalitet usluge

Špic turističke sezone u Budvi je u punom jeku, sa punim ulicama, plažama i ugostiteljskim objektima. Iako su očekivanja od postsezone pozitivna, budvanski ugostitelji upozoravaju na sistemske probleme – od komunalnog i prostornog haosa, do gubitka autentičnog odnosa prema gostu usljed deficita radne snage.

Sumirajući dosadašnji tok ljetnje sezone, ugostitelj Vejnović ističe da je predsezona bila izuzetno uspješna i da je donijela dobru potrošnju, dok je sam špic sezone iz godine u godinu sve slabiji.

Finansijski rezultati na nivou prošlogodišnjih

Uprkos promjenama u dinamici dolaska gostiju, očekuje se da konačni bilans sezone bude stabilan.

„Predsezona je bila iznad očekivanja. Ovaj špic na koji smo mi navikli je svake godine sve slabiji, ali to je sve u redu. Na kraju, kad se podvuče crta, rezultat će biti isti. U odnosu na prošlu godinu oscilacije mogu biti minimalne, oko 2 do 3 odsto maksimum na nivou čitave Crne Gore, a ne samo Budve“, ocenjuje Vejnović.

Pogled ugostitelja već je usmjeren ka postsezoni, od koje se očekuje stabilna posjeta i dolazak gosti sa većom platežnom moći.

„Očekujem da u postsezoni imamo još bolje goste i da ćemo lakše prolaziti. U samom špicu obično dolaze manje platežni gosti koji tada koriste svoje odmore, pa je prirodno da u nastavku ljeta očekujemo kvalitetniju strukturu posjetilaca“, dodaje on.

Prostorni haos duž šetališta i apel državnim institucijama

Vejnović se posebno osvrnuo na problem preopterećenosti opštine i šetališta privremenim objektima i terasama, naglašavajući da je neophodno uvesti red u planiranje prostora odmah po završetku sezone.

„Prošao sam od Starog grada do Slovenske plaže — tu je previše stolova i mobilijara. Dok idete ka Slovenskoj plaži, bukvalno prolazite kao kroz restoran, i sa lijeve i sa desne strane. Država i Opština moraju da srede tu situaciju, da se donese adekvatan plan privremenih objekata i da se terase jasno obilježe. Utisak je da država ima malo maćehinski odnos prema Budvi, iako se odavde uzima najviše novca“, upozorava Vejnović.

On navodi da je neophodno dosljedno sprovođenje propisa kako bi svi radili u legalnim i jednakim uslovima.

„Poslije sezone na tome mora ozbiljno da se radi, da se sve ukalupi fino, da svi radimo i zarađujemo. Trenutno smo svi u nekom prekršaju, počev od mene pa nadalje. Sve to postoji na papiru, ali institucije moraju napokon da rade svoj posao“, podvlači on.

Deficit kadra pretvara ugostiteljstvo u industriju

Iako gastronomska ponuda Budve i dalje privlači veliki broj stranih turista, ključni izazov ostaje nedostatak kvalifikovane radne snage, što direktno utiče na kvalitet usluge i autentičnost gostoprimstva.

„Turisti vole morske specijalitete i vole da im se posvetimo, ali imamo velikih problema sa kadrovima. Postao je problem trka za brzom zaradom, nemamo vremena da se posvetimo gostu i sve se manje vodi računa o tome. Bitno je samo da se naruči, da gost ode i da sjedne drugi. Izgubili smo osjećaj da predstavimo grad, da pričamo sa gostom i da se družimo — sve je postalo industrija. Danas nije problem ni novac, koliko je problem naći adekvatan kadar“, zaključio je Vejnović.