Županović za TV Budvu: Održivi razvoj, cijene i avio dostupnost, ključni izazovi crnogorskog turizma
Turizam predstavlja najvažniju granu crnogorske ekonomije, ali se istovremeno suočava sa brojnim izazovima — od formiranja cijena i prihoda, do pitanja održivog razvoja i zaštite prostora.
Na temu aktuelne turističke sezone, strukturnim problemima i mogućnostima za razvoj u ovoj oblasti u emisiji "Otvoreno" na Tv Budva govorio je prof. dr Ivo Županović, profesor ekonomije i turizma.
Županović, koji iza sebe ima 27 godina angažmana u privredi i više od dvije decenije rada u akademskoj zajednici, trenutno radi na monografiji Tivta u dijelu turizma, leksikonu finansija i bankarstva CANU, kao i na strategiji razvoja grada Herceg Novog.
„Lokalna zajednica je kičma i stub kompletnog društva. Naša je dužnost, kako iz akademske zajednice tako i iz medija, da otvaramo goruće teme koje se tiču svih stanovnika određene destinacije, a posebno Budve u kojoj sam proveo čitav profesorski vijek”, istakao je Županović na početku razgovora.
Zvanični podaci za jun ohrabruju, ali rast cijena prijeti sezoni
Komentarišući dosadašnji tok sezone, Županović se osvrnuo na metodologiju praćenja turističkog prometa, naglašavajući da su za ozbiljne analize mjerodavni jedino podaci Uprave za statistiku (MONSTAT).
„Sedmični podaci su draft kategorija i ne uzimam ih u obzir. Jedino meritorna jeste Uprava za statistiku. Za jun imamo dobre rezultate i rast i u dolascima i u noćenjima, čemu su doprinijela dva faktora: rat na Bliskom istoku, koji je otvorio određena tržišta, i proširena aviodostupnost. Bilježimo rast sa tržišta Srbije, Poljske, Velike Britanije, Rusije, pa i Njemačke u privatnom smještaju”, naveo je Županović.
Međutim, profesor upozorava da bi dalji rast cijena mogao proizvesti bumerang efekat u julu i avgustu.
„Od 1. januara 2022. do 30. juna ove godine imali smo inflaciju u turizmu od čak 46,1%, dok je u prvih šest mjeseci ove godine ona iznosila 4,5%. Prostora za dalji rast cijena nemamo. Riskiramo da derogiramo napore u aviodostupnosti, posebno ako znamo da je rast u zemljama evrozone skroman, ispod 1%. Za razliku od konkurentskih zemalja na Mediteranu poput Španije, Grčke ili Portugala, gdje je inflacija do 3%, mi i Hrvatska imamo znatno viša poskupljenja”, upozorio je on.
Aerodromi i infrastruktura: Hitno u rekonstrukciju
Jedan od ključnih preduslova za stabilan turistički promet jeste saobraćajna povezanost. Iako aerodromi u Podgorici i Tivtu bilježe dvocifren rast broja putnika u prvoj polovini godine, infrastruktura ostaje ozbiljno usko grlo.
„Menadžment aerodroma pravi maksimalne napore i proširio je paletu aviolinija, što se vidi kroz rast putnika. Međutim, aerodromska infrastruktura je negativan segment. Smatram da se sopstvenim sredstvima, uz reinvestiranje profita, kreditna zaduženja i EU fondove, aerodromi mogu rekonstruisati bez davanja u koncesiju. Dubrovnik je iskoristio oko 70% sredstava iz EU fondova za rekonstrukciju i danas ima redovne interkontinentalne letove. Nema razloga da i mi ne idemo tim putem”, kazao je Županović.
Pored aerodroma, komunalni problemi u jeku sezone narušavaju sliku destinacije, poput nestašica vode u dijelu Kotora ili prekida u napajanju strujom i vodom u Baru.
„Nedopustivo je da u sred sezone nemate vode ili struje. To ne samo da pravi komercijalnu štetu turizmu, već stvara izuzetno negativnu percepciju kod lokalnog stanovništva, koje mora biti na prvom mjestu”, naglašava Županović.
Apartmanizacija i održivi razvoj: Potreban model nosivosti destinacije
Govoreći o održivom turističkom proizvodu, Županović je ukazao na ekspanziju stanogradnje koja opterećuje infrastrukturu i gura turistički promet u sivu zonu.
„U Budvi je između dva popisa zabilježeno 12.000 stanova više, a 7.000 stanovnika više. U Kotoru imamo 3.500 stanova više i 700 stanovnika manje. To rađa ogroman problem jer se veliki broj tih jedinica izdaje u sivoj zoni, što je nemoguće iskontrolisati inspekcijskim organima. Apartmanizacija ne vodi razvoju destinacije, već je opterećuje”, ističe profesor.
Rješenje vidi u primjeni evropskih standarda i zakonskim izmjenama.
„Moramo uvesti carrying capacity model — model maksimalne nosivosti turističke destinacije koji je definisala Evropska komisija. Na osnovu jasnih parametara tačno se zna da li je neka zona u crvenom i da li se tu može dalje graditi. Takođe, kroz dijalog lokalne zajednice, investitora i opštine, te primjenu modela difuznih i integralnih hotela, moramo preusmjeriti fokus sa stambenih na hotelske kapacitete”, naveo je.
Ključ je u sačuvanom prostoru i edukaciji mladih
U završnici razgovora, prof. dr Ivo Županović je podvukao da je zaokret u upravljanju destinacijom nemoguć bez promjene svijesti, uvođenja jasnih zakonskih standarda i transformacije postojećih kapaciteta.
„Sljedeća operativna mjera jeste implementacija difuznih i integralnih hotela, gdje se vlasnici stanova uvezuju i umjesto klasičnih stambenih jedinica stvaraju novi, organizovani proizvod na tržištu. Neophodno je u zakonsku legislativu uvrstiti standarde održivosti — to su jednostavni parametri za izračunavanje i potrebno ih je samo dosljedno primijeniti. Kada usvojimo te osnovne parametre, moći ćemo reći da smo na dobrom putu, a ja bih najviše volio da demantujem sopstveni pesimizam po tom pitanju”, naglasio je Županović.
Kao ključnu poruku intervjua, profesor je izdvojio zaštitu prostora kao najvrednijeg resursa kojim Crna Gora raspolaže, istakavši da je održivi razvoj prirodna posljedica takvog odnosa prema prostoru. Posebnu nadu, kako navodi, uliva interesovanje mladih generacija i studenata za ovu temu.
„Izuzetno mi je drago što sam u posljednje tri godine mentorisao više od 20 magistarskih radova u kojima su studenti mjerili održivost različitih turističkih destinacija — kako u Crnoj Gori, tako i u regionu, poput Tare ili Vrnjačke Banje. Kroz te radove pokazali su lokalnim zajednicama konkretne parametre održivosti. Ako mladi istraživači to mogu sa lakoćom da izmjere i dokažu, smatram da to možemo i moramo uraditi na svim nivoima odlučivanja. To je jedini pravi put za budućnost crnogorskog turizma”, zaključio je Županović.