EU: Crna Gora napredovala, ali mora efikasnije da štiti ljudska prava
Zakonodavni i institucionalni okvir za zaštitu ljudskih prava u Crnoj Gori uglavnom je uspostavljen, ali je potrebno uložiti više napora kako bi se on u potpunosti sprovodio i kako bi se obezbijedili pristup pravdi, navodi se u u Izvještaju Evropske unije (EU) o ljudskim pravima.
Kako se ističe u dokumentu, u decembru prošle godine, Parlament je usvojio novi zakon o zabrani diskriminacije, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima.
Navodi se da su najranjivije grupe u društvu, uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom i LGBTI osobe, i dalje bile izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje.
"Crna Gora mora efikasno da sprovede sve preporuke Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije i Grupe eksperata za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici", ističe se u izvještaju objavljenom na sajtu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).
U dokumentu se navodi da je funkcionisanje demokratskih institucija bilo uglavnom stabilno, ali da je bilo suočeno sa ponavljajućim izazovima usljed polarizovane političke situacije i, posljedično, institucije su ostale podložne političkim krizama i blokadama, prenosi Portal RTCG.
Vladajuća većina, sastavljena od raznolike koalicije stranaka, bila je, kako se ocjenjuje, relativno stabilna uprkos povremenim političkim tenzijama.
"U julu je Parlament usvojio izmjene zakonodavnog okvira za izbore, djelimično rješavajući dugogodišnje preporuke Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (OSCE/ODIHR), uključujući nadzor finansiranja kampanja i medija, poboljšanje integriteta izborne administracije, povećanje rodne kvote na izbornim listama i uvođenje jedinstvenog dana za održavanje lokalnih izbora", navedeno je Izvještaju uz konstataciju da ni izbori u Kotoru i u Šavniku nijesu završeni.
Crna Gora je, ističe se, zadržala fokus na agendi integracije u EU, iako je proces zakonodavnog usklađivanja sa EU u određenim pregovaračkim poglavljima usporen početkom prošle godine, zbog unutrašnjih političkih izazova.
Parlament je radio redovno, uglavnom uz konsenzus o ključnim reformama povezanim sa EU, dok su, dodaje se, potrebni dalji napori kako bi se obezbijedila istinska i sadržajna saradnja između Vlade i organizacija civilnog društva.
"Usvojene su izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, čime je značajno poboljšan pristup pravdi za najranjivije kategorije žrtava krivičnih djela. Značajan korak preduzet je ka uspostavljanju sveobuhvatnog sistema zaštite prava žrtava kroz izradu prve Nacionalne strategije o pravima žrtava u Crnoj Gori, koja je usvojena 25. decembra 2025. godine”, piše u dokumentu.
Konstatovano je da su izrađene Smjernice za izricanje kazni u slučajevima seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.
“Crna Gora je nastavila da ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava i blisko sarađivala sa EU u multilateralnim forumima za ljudska prava", piše u izvještaju.
Zaključeno je ocjenom da Crna Gora još nije ratifikovala Protokol iz 2014. godine uz Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) iz 1930. godine o prinudnom radu, te da treba da unaprijedi svoje mehanizme za izvještavanje mehanizama UN-a za ljudska prava i praćenje sprovođenja njihovih preporuka.