Armenko: Odluka o devastaciji Tare važan ustavnopravni iskorak u zaštiti prava na zdravu životnu sredinu
Ustavni sud Crne Gore odlukom od 22. aprila 2026. godine, kojom je ukinuta oslobađajuća presuda u predmetu devastacije korita rijeke Tare i pomora ribe, napravio je važan ustavnopravni iskorak u zaštiti prava na zdravu životnu sredinu i potvrdio značaj djelotvorne sudske zaštite u ovoj oblasti.

To je istakla predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko na konferenciji „Zaštita životne sredine i ljudska prava u svjetlu Evropske konvencije o ljudskim pravima i prakse Evropskog suda za ljudska prava“, koja se danas i sjutra održava na Univerzitetu Donja Gorica, u organizaciji Fakulteta pravnih nauka UDG-a i Advokatske komore Crne Gore.

Govoreći o odnosu zaštite životne sredine i ljudskih prava, predsjednica Armenko ukazala je na značaj ustavnih garancija u ovoj oblasti, ali i na potrebu da se one dosljedno primjenjuju u praksi. Podsjetila je da je Crna Gora Ustavom definisana kao ekološka država, te da član 23 Ustava svakome garantuje pravo na zdravu životnu sredinu, blagovremeno i potpuno obavještavanje o njenom stanju, učešće u odlučivanju o pitanjima od značaja za životnu sredinu i pravo na pravnu zaštitu.
„Između Ustavom proklamovanog i realnog još uvijek postoji veliki jaz. Ustavne odredbe i zakonodavstvo predstavljaju nužan, ali ne i dovoljan preduslov za efikasno očuvanje prava na zdravu životnu sredinu“, istakla je Armenko, ukazujući na odgovornost svih državnih organa, a posebno sudova, da obezbijede djelotvornu zaštitu ovog prava.
Govoreći o značaju odluke u predmetu devastacije Tare, predsjednica Armenko ukazala je da je Ustavni sud prvi put prepoznao mogućnost da sportsko-ribolovno udruženje, koje je u krivičnom postupku imalo položaj oštećenog, u tom svojstvu ostvari ustavnosudsku zaštitu. Time je napravljen važan pomak u tumačenju aktivne legitimacije i pristupa Ustavnom sudu, posebno kada je riječ o zaštiti opšteg ekološkog interesa, ali i proceduralnih i građanskih prava udruženja.
Ova odluka, kako je istakla, potvrđuje da degradacija životne sredine ne pogađa samo apstraktno javno dobro, već može neposredno ugroziti ljudska prava. Posebno je ukazala na pozitivnu obavezu države da uspostavi i u praksi primjenjuje djelotvoran pravni i regulatorni okvir, uključujući efikasnu sudsku kontrolu kada postoje navodi o ugrožavanju zaštićenih prirodnih dobara.
Osvrćući se na druge predmete koji se odnose na zaštitu životne sredine, Armenko je ukazala i na slučaj zagađenja iz bazena crvenog mulja Kombinata aluminijuma Podgorica. U tom predmetu redovni sudovi odbili su tužbeni zahtjev za naknadu materijalne štete zbog umanjene tržišne vrijednosti zemljišta usljed zagađenja.
Predsjednica Armenko naglasila je da Ustavni sud važnu ulogu u zaštiti prava na zdravu životnu sredinu ostvaruje kroz obje svoje ključne nadležnosti – odlučivanje po ustavnim žalbama i ocjenu ustavnosti i zakonitosti propisa. U tom kontekstu, ukazala je na značajan broj osporenih zakona i podzakonskih akata koji se pred Ustavnim sudom razmatraju sa aspekta zaštite životne sredine, među kojima su pitanja koja se odnose na Park prirode „Zeta“, Zakon o klimatskim promjenama i Zakon o zaštiti vazduha.
Istakla je da će Ustavni sud i kroz normativnu kontrolu dati institucionalni odgovor u oblasti zaštite životne sredine, u skladu sa ustavnim garancijama i evropskim standardima.
„Crna Gora je u svom Ustavu definisana kao ekološka država, ali je u praksi prečesto postojao raskorak između te ustavne odrednice i djelotvorne sudske zaštite. Ustavne garancije žive onoliko koliko su dostupne, razumljive i djelotvorne pred sudovima“, poručila je predsjednica Ustavnog suda.
Konferenciju „Zaštita životne sredine i ljudska prava u svjetlu Evropske konvencije o ljudskim pravima i prakse Evropskog suda za ljudska prava“, koju organizuju Fakultet pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica i Advokatska komora Crne Gore, otvorili su dekan Fakulteta pravnih nauka UDG-a prof. dr Dragan Vukčević, predsjednik Advokatske komore Crne Gore Danilo Mićović i predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko. Konferencija se održava 20. i 21. novembra, a među učesnicima su potpredsjednica Evropskog suda za ljudska prava Ivana Jelić i sudije tog suda Raffaele Sabato i Arturs Kucs.