Barka đeda Matka povezala Tivćane da podsjete što je prava, domaća moba

U okviru nedavno završenog petog izdanja Festivala vjetra, odnosno programa „Morska posla“ čiju je organizaciju u saradnji sa Biznis Info Centrom Tivat od ove godine preuzela nova članica festivalske ekipe, Tamara Krstović, planirano je trinaest programskih cjelina, od kojih dio zbog vremenskih uslova nije mogao biti realizovan u predviđenom terminu.

Među sadržajima koji su ipak zaživjeli, posebno mjesto zauzima saradnja sa Udruženjem likovnih umjetnika Tivta, kroz koju su realizovane radionice za najmlađe u sali DTV „Partizan“, ali i jedan umjetnički projekat koji je dobio potpuno novu dimenziju kroz odlaganje i kasniju realizaciju.

Drugi dio njihove inicijative, oslikavanje stare drvene barke, prvobitno planiran na gradskoj rivi Pine, morao je biti pomjeren zbog vremenskih prilika, pa je realizovan nekoliko dana kasnije u okviru programa „Plava učionica – Dan otvorenih vrata JK Delfin“. Upravo tamo je ova ideja dobila svoj konačni oblik, spajajući more, umjetnost i zajednicu u jednu autentičnu, domaću mobu, čiji je proizvod višeslojna ljepota - za vidjet, za čut i za osjetit.

Barku su oslikavali akademski slikar i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika Tivta Ivica Aranđus, zajedno sa članicama ULUT, akademskim slikarkama Anđelom Alić i Hanom Mirkov, dok je njihov kolega Zoran Kruta u okviru „Plave učionice“ stvarao morske priče i motive zajedno sa nekoliko desetina djece, pretvarajući cijeli događaj u živu radionicu na otvorenom i u prostorijama JK Delfin.

Najveći dio likovne površine barke, prepoznatljiv po snažnom i autentičnom rukopisu, oblikovao je Aranđus, krma barke nosi potpis akademske slikarke Hane Mirkov, dok su pojedini motivi na desnoj strani plovila djelo njihove mlade koleginice Anđele Alić.

Ono što je u početku bio umjetnički zadatak, vremenom je postalo mnogo više od toga – priča o jednom predmetu koji je vraćen u život, ali i o gradu koji kroz male, ali uporne geste čuva svoju memoriju. Stara drvena barka, nekada vlasništvo pokojnog Matka Vuksanovića, u čijoj se kući u Kalimanju danas nalazi restoran „Sidro“, godinama je stajala u naselju Tripovići, čekajući svoj povratak moru i trenutak kada će ponovo dobiti smisao.

Ideja da dio manifestacije „Sajam morskih umijeća i zanata Morska posla” bude i oslikavanje stare barke potekla je od Tamare Krstović, nakon čega je porodica Vuksanović–Marić odlučila da daruje djedovu barku za ovaj projekat. U pripremi barke za umjetnički rad učestvovali su brojni prijatelji i saradnici, a među njima i vlasnik galerije Kairos Art, Antonio Stevanović, koji je svojim znanjem i ljubavlju prema jadranskoj maritimnoj baštini pomogao da se trošna barka osigura i dovede u stanje spremno za oslikavanje.

Transport barke do „ateljea“ na platou pored JK Delfin organizovali su Matko Marić, Ivan Lučić, Tino Maslovar i ekipa iz Skupštine kluba, dok su u narednim danima umjetnici zajedno stvarali slojevitu likovnu cjelinu koja je spojila različite rukopise u jedinstvenu priču. Paralelno s tim, u dogovoru sa Aranđusom, prijatelj JK Delfin i multitalentovani majstor Jeremija Kurbanović projektovao je nosač na kojem će barka biti trajno postavljena, dok je izradu konstrukcije izveo Nenad Vuković iz radionice „Tira e mola“ iz Tivta.

Barka je proteklog vikenda konačno postavljena na svoju poziciju u lučici Kalimanj, svega nekoliko koraka od kuće u kojoj je kroz generacije živjela njena priča. Lokaciju za barku odredila je šefica Službe zelenila Komunalnog Tivat, Tanja Krstović, uklopivši je prostorno i simbolički baš đe joj je mjesto. Time je počeo novi život jednog starog drvenog plovila koje je iz zaborava vraćeno ne samo u ambijent, već i u simboliku grada.

Ono što ovaj projekat čini posebnim nije samo njegov vrhunski umjetnički rezultat, već i način na koji je nastao. Svi učesnici, od umjetnika do meštara i organizatora, u njemu su učestvovali volonterski i kao sponzori, ili uz nadoknadu koja je pokrila isključivo materijalne troškove angažmana.

Barka đeda Matka nalazi se u dno lučice Kalimanj, između ograde i šetnice. Ispod palme, na obali mora.