Ćetković: Naša radna snaga je ipak naša radna snaga, znaju kako se nasmijati i porazgovarati sa našim ljudima

Mali privrednici sa velikim optimizmom i nadom ulaze u predstojeću glavnu turističku sezonu, podstaknuti odličnim rezultatima tokom proljećnih mjeseci.

"Možu da kažem da smo zadovoljni, a čak štaviše prezadovoljni jer je negdje najmanje 15% bolji maj nego prošle godine, bolji nego ujedno i zadnjih 10 godina. Tako da smo ušli ozareni i s velikom nadom u nastavak sezone", istakao je Željko Ćetković, privrednik i predsjednik Udruženja malih prehrambenih prodavnica Crne Gore, naglašavajući da se od turizma pune kako lokalne, tako i državne kase.

Kao ključne faktore za ovako dobar početak godine, on izdvaja povećan broj avio-linija, skori završetak radova na ključnom bulevaru kroz Grbaljsko polje koji spaja Jaz i tivatski aerodrom, ali i trenutne geopolitičke prilike.

"Mislim da nam geopolitička situacija ide na ruku jer zaista i dio ljudi, a taj dio ljudi da je 10% ni vrlo značajan, neće tamo gdje je nestabilno. Tako da mislim da nam i naš rad turistički daje rezultate, a samim tim i geopolitička situacija koja nam je u ovom trenutku naklonjena", pojašnjava predsjednik Udruženja. On dodaje i da se profil turista promijenio, te da je danas mali procenat gostiju koji ostaju od 10 do 15 dana, već uglavnom borave po tri dana sa željom da promijene što više destinacija.

Ekspanzija zaleđa i stabilan poslovni ambijent

Ćetković, koji živi u selu Bratešići u Gornjem Grblju, potvrdio je da postoji ogromna tražnja za placovima u zaleđu primorja. Ljudi u ruralnim predjelima prepoznaju šansu za izgradnju kuća sa bazenima kako bi popravili budžet, dok drugi traže mir bježeći od ljetnjeg špica u gradovima. Uslovi u zaleđu se, kako navodi, konstantno popravljaju kroz razvoj putne mreže, stabilno snabdijevanje strujom i internet konekciju.

Kada je riječ o poslovanju malih prehrambenih radnji, Ćetković ističe da je sektor stabilan i da nema zatvaranja preduzeća, već se mnoga i šire. Tome su doprinijele stabilne cijene električne energije, ali i poreska reforma od prije nekoliko godina.

"Nova vlada je smanjila prije dvije, dvije i po godine doprinose, porezne doprinose i nama ozbiljno olakšala rad malih i srednjih preduzeća. I mislim da ih je ojačala, jer zadnjih tri, četiri godine nisam čuo da je neka mala radnja zatvorila", objašnjava Ćetković. On dodaje da je ovogodišnja inflacija minimalna, kreće se između 3% i 4%, te da se na ključnim artiklima poput pića i vode, koji se ljeti najviše troše, poskupljenja ne primjećuju u odnosu na prethodne godine.

Prednost domaće radne snage i "komšijski duh"

Dok se veliki trgovinski lanci uveliko oslanjaju na uvoznu radnu snagu, mali privrednici uspijevaju da sezonu iznesu sa domaćim kapacitetima – provjerenim radnicima, studentima i srednjoškolcima. Da bi zadržali radnu snagu za ljeto, iskusni vlasnici drže višak zaposlenih i tokom zimskih mjeseci.

"Mislim da smo u prednosti u odnosu na velike lance. Nadam se da se neće niko naći uvrijeđen, ali mislim da je naša radna snaga naša radna snaga. To su ljudi koji znaju, razumiju šta i kako raditi, kako se nasmijati, šta porazgovarati s našim ljudima. Jer kod nas se samo ne dolazi da se nešto kupi, nego ljudi žele lijepu riječ. To su te takozvane komšijske radnje u koje se ostavlja paket, torba za djecu ili ključ od stana", slikovito opisuje Ćetković.

Kao najveći skriveni problem sa kojim se mali trgovci suočavaju pred kupcima jeste zakon brojeva u nabavci: "Veliki lanci imaju neuporedivo bolje cijene i nabavke nego mi mali. Mi maržiramo normalno, ali imamo daleko lošiju nabavnu cijenu jer oni uzimaju na šlepere, a mi na pakete. To moramo da trpimo i ćutimo".

"Nerazumijevanje vlasti": Zašto se malim radnjama ne dozvoli rad 20 nedjelja ljeti?

Najveći fokus razgovora bio je na institutu neradne nedjelje, koji je na snazi od oktobra 2019. godine. Uprkos odluci Ustavnog suda koji je takvo rješenje proglasio neustavnim, neradna nedjelja se i dalje primjenjuje u praksi. Ćetković to vidi kao potpuno nerazumijevanje donosilaca odluka, koji male, domicilne radnje svrstavaju u isti rang sa velikim regionalnim i evropskim lancima.

"Mislim da je tu apsolutno greška i nerazumijevanje centralne vlasti, svih vlada koje su bile u vezi, evo već sedma godina što to nije suvažilo. Šta se na terenu dešava? Zakonska mogućnost postoji da bilo ko otvori devet kvadrata na bilo kojoj lokaciji i onda se tu manipuliše, pa se pravi pedeset kvadrata i od elitnih lokacija se prave čerge. To je pomalo zastiđe svih nas", oštar je Ćetković.

On ističe da Udruženje traži rješenje po uzoru na region – poput Slovenije gdje je rad nedjeljom dozvoljen radnjama do 100 kvadrata, ili Hrvatske koja ima 16 radnih nedjelja.

"Mi tražimo da radimo samo 20 nedjelja u ljetnoj turističkoj sezoni. Veliki marketi ne traže da rade, mi mali tražimo. Sa vladom bismo se dogovorili i o većim dnevnicama za radnike i o slobodnim danima, i dozvolili svu kontrolu. Ne možete vi braniti moju radnu snagu od mene, jer ako je radnik nezadovoljan, ni firma ne može biti uspješna. Mi ne tražimo blokade puteva i zaostale isplate iz prošlog vijeka, mi tražimo da radimo i da punimo budžet ljeti", poručuje Ćetković, napominjući da se radi o svega 1.500 do 2.000 zaposlenih na nivou cijele države.

On dodaje da su trenutni pobjednici ovakvog sistema benzinske pumpe i kiosci ispred kojih turisti ljeti čekaju u ogromnim redovima po 40 minuta na velikim vrućinama kako bi kupili osnovne potrepštine, što šalje lošu sliku o destinaciji. Razlog nerazumijevanja vidi u tome što donosioci odluka uglavnom dolaze iz državnog sektora i nikada nisu bili dio realnog, privatnog sektora.

Pomoć za seoske prodavnice i evropski podsticaji za proizvodnju

Ćetković je posebno ukazao na socijalnu i turističku ulogu prodavnica u ruralnim područjima, ističući da one ne mogu opstati na čisto tržišnim osnovama bez državne pomoći.

"Centralna vlast bi tu morala da oslobodi poresku neku priču, da se nađe modus ili da oslobodi ili poreza na dohodak radnika ili da oslobodi struje, smeća, nekakvih elementarnih dažbina. Turisti koji dođu u ta mjesta ne žele da se spuštaju u gradske markete jer im je daleko, oni hoće ugođaj u brdu, pored bazena, ali im treba prodavnica. Resorno ministarstvo bi moralo pozvati ljude sa terena i naći modus sa područnim specifičnostima", predlaže Ćetković.

Kao nekadašnji vlasnik farme svinja, uporedio je ranija vremena sa današnjim i pohvalio ozbiljne subvencije i beskamatne kredite koje opštine i država danas nude za proizvodnju, što mlade generacije treba maksimalno da iskoriste. "Ja sam to radio prije 25 godina i nisam imao apsolutno nikakav podsticaj. Da sam imao ovo što država i opština daju danas, nikada ne bih izašao iz tog posla", priznaje Ćetković.

Ipak, naglašava da domaći proizvodi, iako su zastupljeniji nego prije deset godina (posebno mliječni proizvodi i kafa), i dalje nisu dovoljno zastupljeni na policama, a turisti stalno traže autentične lokalne proizvode. Privredni zamajac za naredni period vidi i u predstojećem velikom regionalnom događaju:

"Do godine će sezona morati biti još bolja jer je Expo u Beogradu, gdje 125 zemalja izlaže šest mjeseci. Ozbiljan broj menadžera i uspješnih ljudi će odatle doći kod nas na more i to moramo spremno dočekati sa boljim putevima i dostupnošću", zaključio je Ćetković.