Digitalna povezanost osnova ekonomskog rasta, inovacija i investicija

Digitalna tržišta razvijaju se brže nego ikada, zbog čega je za regulatore od ključnog značaja da jačaju međuinstitucionalnu i regionalnu saradnju, razmjenjuju iskustva i evropske principe pretvaraju u konkretne rezultate za građane i privredu, poručeno je sa otvaranja Regionalnog regulatornog foruma za Evropu. 

Forum su u Budvi organizovali Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) i Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU).

Kako prenosi Media biro, forum pod nazivom „Od globalnih principa do regionalne prakse - oblikovanje digitalnih tržišta koja donose rezultate“ okupio je predstavnike regulatornih tijela, državnih institucija i međunarodnih organizacija iz više evropskih zemalja, sa ciljem razmjene iskustava i razgovora o regulatornim odgovorima na ubrzani razvoj digitalnih tehnologija, vještačke inteligencije, 5G mreža, sajber bezbjednosti i digitalne infrastrukture.

Ovogodišnji skup ima poseban značaj za EKIP, budući da se održava u godini kada Agencija obilježava 25 godina postojanja, dok je ovo 23. izdanje regionalnog regulatornog foruma, koji je tokom više od dvije decenije postao mjesto susreta regulatora i stručnjaka iz regiona i Evrope.

Otvarajući forum, predsjednik Savjeta EKIP-a Milan B. Radulović kazao je da Budva već 23 godine predstavlja mjesto susreta regulatorne zajednice, naglašavajući da ovogodišnji forum ima dodatnu simboliku zbog jubileja – 25 godina rada Agencije.

„Kada se osvrnemo na taj period, vidimo impresivnu evoluciju naše institucije – od prvih mobilnih mreža do naprednih 5G mreža i vještačke inteligencije. Stvarni nosioci i glavna pokretačka snaga tog progresa bili su i ostali naši zaposleni. Zahvalan sam im na posvećenosti, profesionalizmu i stručnosti“, istakao je Radulović.

On je kazao da je EKIP tokom 25 godina rada uspio da izgradi i očuva predvidiv i stabilan regulatorni okvir, navodeći da Crna Gora danas ima više od 90 odsto stanovništva pokrivenog 5G mrežom, dok je optičkim mrežama obuhvaćeno više od 80 odsto stanovništva.

„Globalni principi i smjernice dobijaju svoj pravi smisao kada se primijene na nivou regionalne prakse. Ovaj skup je prilika za dijalog na visokom nivou i praktičnu razmjenu iskustava“, rekao je Radulović.

Prema njegovim riječima, tokom naredna dva dana biće riječi o regionalnim trendovima, razvoju otporne digitalne infrastrukture i stvaranju uslova za razvoj tržišta.

„Vjerujem da će zaključci ovog foruma biti snažan vjetar u leđa digitalnoj transformaciji“, poručio je Radulović.

Predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja Igor Vučinić ocijenio je da je tema ovogodišnjeg foruma posebno značajna imajući u vidu brzinu kojom se razvijaju digitalne tehnologije i tržišta.

„Za Crnu Goru ovaj proces ima jasnu evropsku dimenziju. Poglavlje 10 – Informatičko društvo i mediji zatvorili smo 2024. godine, što predstavlja važnu potvrdu napretka Crne Gore na evropskom putu“, kazao je Vučnić.

On je istakao da je crnogorsko zakonodavstvo u ovoj oblasti u potpunosti usklađeno sa evropskim okvirima, ali da je naredni cilj da se evropski standardi pretvore u konkretne rezultate za građane i privredu.

Kao jedan od strateških prioriteta izdvojio je razvoj 5G mreža, navodeći da je Crna Gora već ostvarila visok nivo 5G pokrivenosti i da nastavlja sa ulaganjima.

„Digitalna povezanost je osnova ekonomskog rasta, inovacija i novih investicija. Kao buduća članica EU, Crna Gora želi da svoj evropski put potvrđuje konkretnim rezultatima i bude aktivan partner u stvaranju snažnijeg i povezanijeg digitalnog prostora regiona i Evrope“, naveo je Vučinić.

Direktor Biroa za razvoj telekomunikacija ITU Kosmas Lakison Zavazava kazao je da održavanje foruma na obali Jadranskog mora pokazuje da budućnost evropskog digitalnog prostora nije ograničena samo na evropske institucije i najveće centre.

„Budućnost Evrope nije ograničena samo na Ženevu ili Brisel, već se nalazi na svakom tržištu - od Jadranskog mora do Baltika“, poručio je Zavazava.

On je naglasio potrebu za intenzivnijom sektorskom saradnjom i regulatornim pristupom koji može odgovoriti na ubrzane promjene na tržištu.

„Pitanje nije da li će promjene doći, već da li će naš mandat odgovoriti na nove izazove i adekvatno reagovati na njih“, rekao je Zavazava, dodajući da cilj foruma nije samo razmjena mišljenja, već i konkretna saradnja, uključujući bilateralne razgovore i zajedničko traženje rješenja.

Predsjednik Vijeća hrvatske Regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Tonko Obuljen kazao je da pitanje regulatorne spremnosti ne podrazumijeva predviđanje svakog budućeg tehnološkog ili tržišnog razvoja, već izgradnju institucija koje mogu da prepoznaju promjene, brzo uče i djeluju kada se pojave novi izazovi.

„Moramo više nego prije ojačati strategije i identifikovati primjene novih tehnologija, prije svega vještačke inteligencije. Moramo zadržati pristup baziran na dokazima, ali se istovremeno fokusirati i na rezultate“, rekao je Obuljen.

On je naglasio da digitalna tržišta ne poznaju institucionalne i nacionalne granice, zbog čega je neophodno dodatno ulagati u regulatorne kapacitete i međunarodnu saradnju.

Predsjednik Komisije Agencije za elektronske komunikacije Sjeverne Makedonije Admirim Aliti posebno je ukazao na izazove koje donose sajber prijetnje i razvoj vještačke inteligencije.

„Uvijek moramo što više dijeliti podatke jedni sa drugima kako bismo bili pripremljeni za nove prijetnje koje dolaze u sajber prostoru“, kazao je Aliti, najavljujući da će Sjeverna Makedonija u decembru u Skoplju organizovati sajber vježbu.

Šefica kabineta direktora RATEL-a Ana Skočić kazala je da teme foruma prate razvoj regulatornih institucija i ukazala na značaj razumijevanja tehnoloških promjena.

„Uloga regulatora nije samo da prati tehnološke promjene, već i da ih razumije i stvara regulatorno okruženje koje omogućava i podstiče razvoj investicija“, istakla je Skočić.

Predsjedavajući Komisije za komunikacije Gruzije (ComCom) Goga Gulordava istakao je da regulatorne institucije moraju biti spremne da se mijenjaju i prilagođavaju budućim izazovima, kroz veću adaptibilnost, saradnju i bolje razumijevanje potreba korisnika i industrije.

Zamjenik generalnog direktora Nacionalne regulatorne agencije za regulaciju medija i komunikacija Mađarske Petar Vari ocijenio je da forum predstavlja priliku za razmjenu iskustava o efikasnosti i otpornosti digitalnih tržišta.

Rukovodilac ITU kancelarije za Evropu Jaroslav Ponder kazao je da je regionalna inicijativa važna kao svojevrsni kompas za regulatorna tijela, ali i kao platforma za pružanje podrške i koordinaciju aktivnosti.

On je najavio naredne regionalne aktivnosti, uključujući samit za Južnu Evropu koji će biti održan naredne godine u Srbiji u okviru EXPO-a, kao i pokretanje regionalnog akceleratora u Albaniji.

Ponder je posebno ukazao na značaj sajber bezbjednosti i koordinacije između ITU-a i evropskih institucija.

„Mnogo koordinacije se sada odvija između ITU-a i EU, ali još mnogo toga treba uraditi. Zato je važna sinhronizacija naših aktivnosti. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez vašeg aktivnog učešća i volje za saradnjom“, poručio je Ponder.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Elvis Babičić kazao je da 25 godina postojanja EKIP-a predstavlja četvrt vijeka učenja, sazrijevanja i razvoja sektora koji se kontinuirano mijenja.

„Ove godine Agencija obilježava 25 godina postojanja i 23 godine foruma koji je postao dio identiteta EKIP-a. To je 25 godina učenja, sazrijevanja i nastojanja da obezbijedimo okvir koji prati potrebe savremenog društva. To je 25 godina razvoja u sektoru koji se dinamično mijenja. Ali potreba da sarađujemo i zajedno tražimo rješenja ostala je ista“, poručio je Babičić.

On je istakao da dijalog omogućava bolje razumijevanje problema i učenje iz iskustava drugih, posebno imajući u vidu činjenicu da su informacione i komunikacione tehnologije postale jedan od ključnih sektora na globalnom nivou.

„Za Agenciju je od posebnog značaja saradnja sa Međunarodnom unijom za telekomunikacije. Uvjeren sam da ćemo iz Budve ponijeti nove zaključke i partnerstva i da će ovaj forum biti novi korak na uspješnom putu“, naveo je Babičić.

U okviru foruma potpisan je i sporazum o saradnji između EKIP-a i Komisije za komunikacije Gruzije (ComCom), koji su potpisali Babičić i Gulordava.

Dvodnevni forum biće prilika za nastavak razgovora o regulatornim politikama, razvoju digitalne infrastrukture, vještačkoj inteligenciji, sajber bezbjednosti i drugim pitanjima od značaja za razvoj digitalnih tržišta, uz poseban fokus na praktičnu primjenu evropskih i globalnih regulatornih principa na nacionalnom i regionalnom nivou.

Jedna od centralnih sesija foruma bila je posvećena jačanju usklađenog regulatornog djelovanja među institucijama i državama, uz učešće predstavnika evropskih i regionalnih regulatornih mreža i institucija.

Razgovor je bio fokusiran na potrebu snažnije koordinacije, harmonizacije regulatornih pristupa, bezbjednosti i otpornosti digitalne infrastrukture, kao i na uključivanje država regiona u evropske regulatorne procese.

Predsjedavajući BEREC-a i direktor slovenačke Agencije za komunikacijska omrežja in storitve (AKOS) Marko Mišmaš kazao je da forum predstavlja važno mjesto za regulatore i eksperte iz regiona da razmjenjuju iskustva u trenutku kada Evropa ulazi u novu fazu međusobne povezanosti.

„Naše mreže postaju osnova digitalne ekonomije. One podržavaju vještačku inteligenciju, javne ustanove i gotovo svaki dio našeg svakodnevnog života“, rekao je Mišmaš.

On je istakao da je za razvoj evropskog digitalnog prostora potrebna saradnja snažnih regulatora i konzistentna regulatorna praksa, naglašavajući da se pitanje povezivanja i investicija ne može posmatrati odvojeno od regulatornog okvira.

„Evropi je potrebna mreža koja je bezbjedna i otporna, a korisnici moraju biti u centru tih okvira. Svaki građanin Evrope treba da ima sigurnu konekciju“, poručio je Mišmaš.

U tom kontekstu, govoreći o regulatornoj koordinaciji, Obuljen je ukazao na potrebu usklađivanja tehničkih uslova, predvidivijih procedura i zajedničkih pravila, uz uvažavanje činjenice da su spektar i dio regulatornih nadležnosti i dalje u nacionalnom domenu.

Posebno je istakao pitanje bezbjednosti i otpornosti infrastrukture, uključujući kablovske i podmorske mreže i satelitske sisteme.

„Ovo nije dovoljno ako saradnja uključuje samo telekomunikacione regulatore. Moraju biti uključene i agencije za sajber bezbjednost, a ponekad i institucije nadležne za nacionalnu bezbjednost“, kazao je Obuljen.

On je naglasio i značaj pojednostavljivanja regulatornih procedura za kompanije koje posluju na više tržišta, uz očuvanje mogućnosti da nacionalni regulatori djeluju nezavisno i uzimaju u obzir specifičnosti svojih tržišta.

Obuljen je posebno ukazao na značaj podrške državama koje nijesu članice EU i koje se nalaze u procesu evropskih integracija, kroz razmjenu iskustava i pomoć regulatora iz država članica.

Predstavnica EaPeReg-a i komesarka Komisije za komunikacije Gruzije Ekaterine Imedadze kazala je da tehnološki razvoj prelazi nacionalne granice, zbog čega je saradnja između institucija sve značajnija.

„Važno je da budemo koherentni i da imamo izraženije standarde kako bismo ostvarili bolju koordinaciju na nacionalnom nivou. U svakoj industriji postoje digitalne komponente, pa se postavlja pitanje čija je to odgovornost i koja je nadležnost“, kazala je Imedadze.

Prema njenim riječima, koherentnost ne znači nužno kopiranje regulatornih pristupa, već bolje razumijevanje mjesta na kojima se oni prepliću, posebno kada je riječ o digitalnim uslugama koje prelaze međunarodne i nacionalne granice.

„Za Gruziju je važno da bude dio regionalnih inicijativa, koordinisanih pristupa i mreža za nadgledanje tržišta“, istakla je Imedadze.

Ekspertkinja za digitalnu povezanost Regionalnog savjeta za saradnju (RCC) Milena Jocić-Tanasković predstavila je iskustva regionalne saradnje u oblastima rominga, digitalnih novčanika, vještačke inteligencije i sajber bezbjednosti.

Kako je kazala, rad sa državama i operatorima Zapadnog Balkana nastoji povezati što veći broj institucija i aktera koji učestvuju u kreiranju i sprovođenju regulatornih procedura.

„Saradnja na svim nivoima je od najveće važnosti u regionu. Pokušali smo da okupimo sve učesnike koji rade na procedurama i omogućimo da institucije sjednu za isti sto i razgovaraju o zajedničkim izazovima“, rekla je Jocić-Tanasković.

Ona je posebno istakla regionalnu saradnju šest ekonomija Zapadnog Balkana, kroz redovne sastanke regulatora, ministarstava i drugih relevantnih institucija, kao i saradnju sa operatorima kroz savjetodavnu grupu.

U okviru sesije, Merilin Kasesalu, viša analitičarka Cullen Internationala, održala je prezentaciju posvećenu konceptu D2D (Direct-to-Device) i njegovom značaju za razvoj novih modela povezivanja.

Učesnike foruma očekuju, pored ostalog, i sesije o definisanju rezultata koje digitalna tržišta treba da obave, o jasnom sagledavanju tržišta kroz podatke, dokaze i pametniji regulatorni nadzor.

Tema foruma je i djelotvorni nadzor i zaštita korisnika.

Kroz panel Jednostrane izmjene ugovornih uslova od strane pružalaca usluga – prava krajnjih korisnika i regulatorne mjere, diskusija će biti fokusirana na jednostrane izmjene ugovornih uslova, posebno na povećanje cijena tokom trajanja ugovora i paketa usluga.