Dugo sjedenje bez ustajanja, veći rizik od raka
Zamjena jednog sata neprekidnog sjedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.

Dugi periodi sjedenja bez ustajanja mogu nositi veći zdravstveni rizik od istog broja sati provedenih u sjedenju raspoređenih u kraće intervale, pokazuje velika studija Univerziteta u Glazgovu objavljena u časopisu PLOS Medicine. Svaki dodatni sat dnevno proveden u neprekidnom sjedenju povezan je s oko devet odsto većim rizikom od smrti od raka, prenosi N1 Sarajevo.
Istraživači predvođeni Frederikom Houom analizirali su podatke 91.292 učesnika britanske UK Biobank baze, koji su sedam dana nosili mjerače aktivnosti na zglobu, a zatim su praćeni u prosjeku 12,4 godine. Sjedenje je razvrstano na „produženo“ – neprekidne periode od najmanje 30 minuta, pri čemu je najmanje 90 odsto vremena provedeno u mirovanju – i „prekinuto“, odnosno periode kraće od 30 minuta ili sjedenje isprekidano kretanjem.
Dosadašnje smjernice o sjedenju uglavnom se fokusiraju na ukupno vrijeme provedeno u mirovanju. Nova studija sugeriše da je obrazac sjedenja podjednako važan: dugi neprekidni periodi dosljedno su bili povezani s većim rizikom od smrti od raka, ukupnom pojavom raka, kao i karcinomima povezanim s gojaznošću i dijabetesom tipa 2. Sjedenje isprekidano kretanjem pokazalo je suprotan obrazac – svaki dodatni sat takvog sjedenja bio je povezan s manjim rizikom.
Najkorisniji nalaz je praktičan: zamjena jednog sata produženog sjedenja laganom fizičkom aktivnošću, poput šetnje, pranja sudova ili spremanja, povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka. Zamjena samo 30 minuta umjerenijom fizičkom aktivnošću povezana je s osam odsto manjim rizikom.
Objašnjenje leži u fiziologiji: kada dugo sjedimo, veliki mišići nogu su neaktivni, protok krvi se usporava, a tijelo teže reguliše šećer i insulin nakon obroka. Dugotrajno sjedenje povezuje se i s hroničnom upalom niskog stepena i metaboličkim promjenama koje vremenom mogu povećati rizik od raka. Ustajanje i kretanje, makar na minut-dva, ponovo aktivira te mišiće.
Praktična preporuka je jednostavna: postavite podsjetnik da ustanete svakih 30 do 60 minuta.